Mogu li videoigre potaknuti sindikalno organiziranje? Na to pitanje pokušali su odgovoriti na tribini „Videoigre u službi radničkog organiziranja – bečka iskustva“. Tribina je održana u prostorijama SABA-e 15. veljače, a organizirala ju je Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba.
Martin Greunz je predstavio iskustva Bečke radničke komore (Arbeitkammer Wien), koja razvija kooperativnu videoigru za više igrača kojoj će cilj biti srednjoškolce podučiti važnosti suradnje, organiziranja i socijalne države. Potaknuti iskustvom s financijskim simulacijama uživo koje redovito organiziraju za srednjoškolce, ideja je bila razviti igricu za mobitel koju bi učenici stariji od 12 godina mogli igrati bez ograničenja u smislu prostora i vremena održavanja tog vida edukacije.
Iako je igrica još u fazi razvoja, glavna je ideja učenike provesti kroz promjenu iz totalitarnog u demokratski sustav, a jedini način za pobjedu je suradnja s drugim igračima. Namijenjena je igranju u učionicama uz voditelje iz Komore, a u kasnijoj fazi se planira prebacivanje uloge voditelja na nastavnike. S obzirom na višejezičnost prisutnu u Austriji, posebice u Beču, planirana je objava igrice na više jezika.
Aleksandar Gavrilović iz zagrebačkog studija za razvoj videoigara Gamechuck, jedine hrvatske tvrtke u gaming industriji u kojoj postoji kolektivni ugovor, iza sebe već ima iskustvo razvoja tzv. smart igrica, a jedan od primjera je Daily Thread. Igrica, razvijena na događaju u organizaciji Austrijskog foruma i BRID-a, igrača stavlja u ulogu tekstilnog radnika u Manchesteru u 19. stoljeću koji s jednom plaćom mora prehraniti obitelj, a tijekom igranja se kao jedini izlaz nameće uključivanje u sindikat i organiziranje štrajka.
Gavrilović je istaknuo potencijal videoigrica, koje su i dalje jedan od najzanimljivijih medijskih sadržaja mladima, da im se približe ideje i koncepti kao što su radnička prava, sindikati i socijalna država na način koji nije nužno uvijek eksplicitan i direktan. Naglasio je da je jedan od razloga zašto takvih igrica nema puno to što je paralelno s velikim razvojem igrica 1980-ih došlo do pada interesa za sindikate diljem svijeta, pa tako game developeri naprosto ne znaju dovoljno o sindikatima da bi ih to iskustvo potaknulo da ga pretoče u igricu.
O važnosti upotrebe suvremenih tehnologija i međusobnoj koristi suradnje između gaming tvrtki i sindikata govorila je i Iva Ivšić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK), ističući nužnost osuvremenjivanja alata koje sindikati koriste, od samih oruđa za rad do društvenih mreža. Naglašavajući da iako razvoj tehnologije nužno otvara puno problematičnih pitanja u kontekstu radničkih prava, kao što su automatizacija, mehanizacija, prekarnost i samozapošljavanje, on također nudi alate za pružanje podrške i pomoći sindikatima (ograničenima manjkom kapaciteta) da uključe mlade i približe im ideju sindikalizma. Takvi se alati također mogu iskoristiti i kao nadogradnja na postojeći terenski rad koji je osnova djelovanja sindikata, u vidu poboljšavanja komunikacije među članovima.
U završnoj diskusiji, koju je moderirala Marija Ćaćić iz BRID-a, govornici su se složili da je nužno s jedne strane osuvremeniti rad sindikata, a s druge strane utkati stoljetne ideje sindikalnog organiziranja i u zabavne sadržaje kao što su videoigrice. I dok se igrici koju razvija Bečka radnička komora možda može prigovoriti da se zadržava na ideji autokracije vs. demokracije, ne dotičući se dovoljno problematike kapitalizma, ona je nedvojbeno dobar primjer prakse koja ide u smjeru ostvarivanja gornjeg cilja. Ostaje nam nadati se da će i drugi studiji za razvoj videoigara prepoznati važnost svoje uloge u podizanju razine radničkih prava među mladima, a i da će pokoji sindikat otvoriti TikTok profil.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Preporučite članak: