Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
U skladu s ciljem poticanja zapošljavanja, dodatnih edukacija radnika i očuvanja radnih mjesta kao jednim od ciljeva aktivne politike zapošljavanja, tijekom godina provedene su različite zakonske izmjene kojima je cilj potaknuti zapošljavanje mladih, osobito onih koji nemaju evidentiran staž u obveznom mirovinskom osiguranju. Tako je u pravni sustav RH uvedena mjera oslobođenja od doprinosa za prvo zaposlenje mladih. Radi lakšeg razumijevanja, treba početi od općih pravila o doprinosima.
Vrste doprinosa
Prema Zakonu o doprinosima (ZD; Narodne novine br. 84/2008, 152/2008, 94/2009, 18/2011, 22/2012, 144/2012, 148/2013, 41/2014, 143/2014, 115/2016, 106/2018, 33/2023) za osiguranika po osnovi radnog odnosa (radnika) obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik (radnik), a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću (čl. 19. st. 1. ZD-a), no obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću (čl. 19. st. 2. ZD-a). To znači da i za doprinose iz osnovice i za doprinose na osnovicu vrijedi da radnik ne mora sam uplaćivati doprinose, već to za njega čini poslodavac. Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici – plaći i prema ostalim primicima, i to:
Doprinosi iz osnovice su:
- doprinos za mirovinsko osiguranje
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
Doprinos na osnovicu je:
- doprinos za zdravstveno osiguranje. (čl. 20. st. 1. ZD-a)
Osnovica za obračunavanje doprinosa
Dakle, kao što možemo vidjeti, dvije su vrste doprinosa iz osnovice: doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) te jedna vrsta doprinosa na osnovicu – doprinos za zdravstveno osiguranje. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi ili je bila dužna isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu (čl. 21. st. 1. ZD-a).
Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak (čl. 22. st. 1. ZD-a) i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno (čl. 22. st. 2. ZD-a).
Ostalim primicima smatraju se osobito:
- primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,
- primici radi prekida radnog odnosa,
- premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika,
- ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada (čl. 22. st. 3. ZD-a).
Dakle, plaća, odnosno primitak od nesamostalnog rada zajedno s gore navedenim ostalim primicima čini osnovicu koja služi za utvrđivanje obveze doprinosa. Obveza doprinosa obračunava se pojedinačno – za svakog osiguranika i prema plaći za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakom pojedinačno isplaćenom ostalom primitku (čl 23. ZD-a).
Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće (čl. 24. st. 1. ZD-a). Doprinosi prema ostalim primicima obračunavaju se zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka (čl. 25. st. 1. ZD-a).
Oslobođenje od doprinosa za zdravstveno osiguranje
Međutim, Zakon o doprinosima određuje da se iznimno, za osiguranike koji se prvi put zapošljavaju te za osiguranike mlade osobe prema mjesečnoj osnovici koja obuhvaća samo plaću/primitak od nesamostalnog rada (ne obuhvaća ostale primitke) obračunavaju (samo) doprinosi iz osnovice.
Pojam mlade osobe ZD definira kao fizičku osobu koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem (čl. 7. st. 1. t. 54. ZD-a).
Pojam osobe koja se prvi put zapošljava također je definiran kao fizička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž do osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi drugog dohotka, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja, osim mlade osobe (čl. 7. st. 1. t. 31. ZD-a).
Poslodavci su za osobe koje se prvi put zapošljavaju oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u razdoblju od jedne godine od zapošljavanja (čl. 20. st. 3. ZD-a), dok su za mlade osobe oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u razdoblju od čak pet godina od zapošljavanja (čl. 20. st. 5 ZD-a). Podsjećamo da se doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava po stopi od 16,5 posto (čl. 14. st. 1. t. 1. ZD-a).
Bitno je za istaknuti da u prvom slučaju (prvo zaposlenje) nije potrebno da osoba bude mlađa od 30 godina života, a osim toga može se raditi i o ugovoru o radu na određeno vrijeme dok kod mlade osobe mogućnost oslobođenja od doprinosa postoji samo ako mlada osoba sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme s poslodavcem te ima manje od 30 godina. Uvjeti ostvarivanja takve olakšice detaljnije su razrađeni Pravilnikom o doprinosima (Narodne novine br. 2/2009, 9/2009, 97/2009, 25/2011, 61/2012, 86/2013, 157/2014, 128/2017, 1/2019, 43/2023, dalje: Pravilnik):
Ostali uvjeti za oslobođenje od doprinosa za zdravstveno osiguranje
Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju (čl. 16. st. 3. Pravilnika). Za osobu koja se prvi put zapošljava – stranca dokaz je pisana isprava nositelja obveznog mirovinskog osiguranja države stranca izdana u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju, iz koje je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca nema evidentiran staž u obveznom mirovinskom osiguranju (čl. 16. st. 4. Pravilnika).
Osoba koja se prvi put zaposlila, a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće (bolovanje) na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao (čl. 16. st. 5. Pravilnika). Isto se na odgovarajući način primjenjuje i na mladu osobu (čl. 16.a st. 4. Pravilnika).
U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava, zbog provedenog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno namještenika (čl. 16. st. 6. Pravilnika). Navedeno se također odgovarajuće primjenjuje i na mlade osobe (čl. 16.a st. 5. Pravilnika).
Ako dva poslodavca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama u smislu odredbi propisa koji uređuju porez na dobit, a jedan od tih poslodavaca sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom, koja je prethodno bila u radnom odnosu kod poslodavca supoduzetnika, odnosno povezane osobe i za koju je taj poslodavac već koristio olakšicu zbog zapošljavanja mlade osobe, novi poslodavac (supoduzetnik ili povezana osoba) može koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobračunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina računajući od prvog dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca (čl. 16.a st. 6. Pravilnika).
Dakle, ključno je za zapamtiti da postoje dvije vrste olakšice koje oslobađaju poslodavca od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje – 1. za osobe koje se prvi put zapošljavaju (ne moraju biti mlađe od 30 godina), 2. za mlade osobe (ispod 30 godina). Prva kategorija primjenjuje se kako na ugovore o radu na neodređeno vrijeme, tako i na ugovore o radu na određeno vrijeme, a razdoblje trajanja mjere iznosi godinu dana. Druga kategorija primjenjuje se isključivo na ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a razdoblje trajanja mjere iznosi 5 godina.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Luka Dusper
Preporučite članak: