Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su na temelju članka 27. Zakona o zaštiti na radu (ZZR, NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) obvezni provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način. Radniku koji prethodno nije osposobljen poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova (čl. 28. st. 1. ZZR-a). Svrha samog osposobljavanja je, u skladu s izrađenom procjenom rizika s kojima je radnik izložen na radu i u vezi s radom, obavijestiti radnika o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (vezano za organizaciju rada, rizike, načine izvođenja radnih postupaka i dr.) te radniku pojasniti i osposobiti ga za primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada (čl. 27. st. 2. ZZR-a).
Osposobljavanje radnika potrebno je provesti u roku od 60 dana:
- prije početka radnog vremena
- kod promjena u radnom postupku
- kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
- kod uvođenja nove tehnologije
- kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
- kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima i naporima (čl. 27. st. 1. ZZR-a).
Poslodavac je obvezan provesti osposobljavanje u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika (čl. 27. st. 3. ZZR-a). Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je potrebno obaviti u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/2014).
Trajanje osposobljavanja nije propisano, ali ga je potrebno provesti tako da radnika može nakon toga samostalno sigurno obavljati poslove. Valja imati na umu:
- osposobljavanje radnika provodi se na temelju prethodne izrađene procjene rizika i programa osposobljavanja (čl. 4. st. 1. Pravilnika).
- poslodavci mogu, ako imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način ili ga povjeriti subjektima ovlaštenim za takve poslove na radu (čl. 4. st. 2. Pravilnika).
- osposobljavanje radnika je potrebno provoditi tijekom radnog vremena, isključivo o trošku poslodavca (čl. 27. st. 4. ZZR-a).
Osposobljavanje radnika se općenito sastoji od teorijskog dijela (koje se provodi za sve radnike, neovisno o poslovima koje će obavljati) i praktičnog dijela osposobljavanja koje se provodi na mjestu rada. Za poslove s malim rizicima je dovoljno provesti samo teorijsko osposobljavanje (čl. 4. st. 4. Pravilnika). Ispitne materijale, kojima se provjerava znanje u teorijskom dijelu osposobljavanja potrebno je izraditi tako da pitanja/odgovori obuhvaćaju teme navedene u programu osposobljavanja za pojedinu vrstu posla odnosno za posao za koji se vrši provjera znanja. Broj pitanja nije propisan te može ovisiti o sastavnicama pojedinog programa, kao i o temama koje se kroz ispitna pitanja želi obuhvatiti. Po završenom procesu osposobljavanja, kao dokaz o osposobljenosti izdaje se dokument „Obrazac ZOS“ – Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Riječ je o unificiranom obrascu, navedenom u Pravilniku.
Program osposobljavanja često biva zanemaren, pa čak i izostavljen iz dokumentacije iz područja zaštite na radu. Međutim, važnost programa osposobljavanja kao dokumenta koji je sastavni dio (obvezne) dokumentacije u dijelu zaštite na radu svakog radnog mjesta, nipošto ne treba umanjivati.
Uz ostale potrebne elemente, program osposobljavanja mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti i napore utvrđene procjenom rizika, kao i načine njihova otklanjanja te mora sadržavati popis pisanih uputa za siguran rad za sve poslove koje radnik obavlja te upute proizvođača radne opreme i opasnih kemikalija, ako se koriste tijekom rada (čl. 4. st. 3. Pravilnika).
Kvalitetnim programom osposobljavanja poslodavac dokazuje da su radnici, kroz teme navedene u programu, doista upoznati s objektivnim opasnostima, štetnostima i naporima koji se mogu javiti prilikom obavljanja poslova, kao i mjerama za njihovo otklanjanje (ili barem smanjivanje na prihvatljivu razinu).
Radnik ne smije samostalno obavljati poslove ako nije osposobljen za rad na siguran način. Njemu je poslodavac obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana (čl. 28. st. 2. ZZR-a). Unutar navedenog razdoblja svakako bi se trebalo provesti osposobljavanje.
Primjer načina osposobljavanja za rad na siguran način prikazat ćemo u slučaju osposobljavanja za provođenje evakuacije i spašavanja. Poslodavac je obvezan prema čl. 55. st. 1. ZZR-a poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere, pozvati javne službe nadležne za zaštitu od požara i spašavanje i omogućiti im postupanje, u skladu s posebnim propisima. Poslodavac je obvezan utvrditi broj radnika i osigurati njihovu osposobljenost i potrebnu opremu. To čini u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara i spašavanje, a ovisi o naravi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnom broju radnika (čl. 55. st. 2. ZZR-a). Osposobljavanje radnika u ovom slučaju obuhvaća upoznavanje radnika s planom evakuacije i spašavanja i provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije godine (čl. 55. st. 5. ZZR-a).
Neki od ostalih primjera osposobljavanja za rad na siguran način su npr. osposobljavanje za siguran rad s računalima (NN 73/21 Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu), osposobljavanje za rad na visini, osposobljavanje za početno gašenje požara (NN 61/94 Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom), osposobljavanje za pružanje prve pomoći u suradnji sa specijalistom medicine rada (čl. 56. ZZR-a), osposobljavanje za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika na radu, itd.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan, Radnička prava
Autorica teksta: Matija Ninić
Preporučite članak: