Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Prava iz mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj uređena su Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: ZMO). Ona su neotuđiva osobna materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na drugog niti naslijediti već su osobno vezana za nositelja mirovinskog prava.
Mirovinski staž na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje provedeno u osiguranju tj. razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju (čl. 25. ZMO).
STAROSNA IMOVINA (čl. 33. ZMO)
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kad navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, a ona za 2024. godinu iznosi navršene 63. godine i 6 mjeseci i 15 godina radnog staža. Od 1. siječnja izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce.
Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju osiguranja. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Oba prava osiguranik stječe danom kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja. Ovdje nailazimo na iznimku, ako su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka radnog odnosa, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
PRIJEVREMENA STAROSNA IMOVINA (čl. 34. ZMO)
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina i 35 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, a ona 2024. Iznosi navršenih 58 godina i 6 mjeseci i 33 godine i 6 mjeseci radnog staža. Od 1. siječnja izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu (60 godina i 35 godina mirovinskog staža) proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje i da se danom ispunjenja uvjeta, a najkasnije prvim idućim danom nakon ispunjenja uvjeta odjavi iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje (čl. 36. ZMO).
INVALIDSKA MIROVINA (čl. 56. ZMO)
Pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranih na temelju postojanja djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka (čl. 56. st. 1. ZMO). Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.
Navedeno razdoblje skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, obveznom služenju vojnog roka i u razdobljima nakon prestanka pojedinog osiguranja do novog osiguranja ako je bio prijavljen kao nezaposlena osoba u nadležnoj službi za zapošljavanje (čl. 56. st. 3. i st. 4. ZMO).
Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja i osiguranik kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja (čl. 56. st. 2. ZMO).
Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža (čl. 56. st. 5. ZMO).
PRIVREMENA INVALIDSKA MIROVINA (čl. 57. ZMO)
Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno bio nezaposlen, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu ako je nezaposlenost trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije; ako je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života; da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu, ako je uzrok smanjenja ima i invalid rada koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla (čl. 57. St. 1. i st. 2. ZMO). Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti u vezi s ostvarivanjem prava na privremenu invalidsku mirovinu (čl. 57. St. 2. ZMO).
PROFESIONALNA REHABILITACIJA (čl. 44. ZMO)
Profesionalna rehabilitacija je skup aktivnosti (praktično stjecanje i primjena znanja, vještina i navika) radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti. Ona obuhvaća postupke prekvalifikacije – osposobljavanja/školovanja za poslove drukčije od onih koje je osiguranik obavljao ili dokvalifikacije – dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju:
- radnici i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe, obrtnici te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kod kojih je prije navršene 55. godine života nastalo smanjenje sposobnosti za rad uz preostalu radnu sposobnost
- ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
- ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža (čl. 45. ZMO).
Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato to pravo prema ovome Zakonu provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju (čl. 46. st. 1. ZMO).
Pravo na naknadu plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju osiguraniku pripada za vrijeme čekanja na profesionalnu rehabilitaciju; za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije; za vrijeme čekanja zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije, ali najduže 12 mjeseci, odnosno 24 mjeseca (ovisno o uzroku smanjenja radne sposobnosti) pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje.
Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće. Postupak ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije. Zahtjev se podnosi HZMO-u, a vještačenje obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
OBITELJSKA MIROVINA (čl. 65. ZMO)
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u domobranima) i ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju (čl. 65. st. 1. ZMO).
Ako je smrt osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika (čl. 65. st. 2. ZMO).
Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora te član obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne može po toj osnovi steći pravo na obiteljsku mirovinu (čl. 66. ZMO).
Udovica / udovac/ izvanbračni drug/ životni partner/ neformalni životni partner imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
- ako su do smrti bračnog druga nakon kojeg im pravo pripada navršili 50 godina života
- ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga
- ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a oni obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
ako do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu imaju kad navrše 50 godina života
- ako su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života, zadržavaju pravo trajno, a ako pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života
- udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti
- izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
- razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
- članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo najmanje tri godine. Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:
- ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, to pravo može koristiti do 18. godine u razdobljima kada nije zaposleno
- ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, za sve vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
- kada je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti
- ako je u trenutku smrti osiguranika dijete na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. Pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koje prije smrti roditelja stupi u radni odnos ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu, nakon smrti roditelja ima pravo na obiteljsku mirovinu (čl. 67. st. 7. ZMO)
Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristiti se tim pravom nakon navršene 15. godine života ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina – ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života (čl. 70. ZMO)
Roditelji, očuh, maćeha, životni partner roditelja i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
- ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života
- ako je mlađi od 60 godina u slučaju da je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje. Ako za vrijeme trajanja ovog prava navrši 60 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu ima i:
- pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
- unučad, djeca bez roditelja-braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzdržavao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZOMO-u
- dijete nad kojim je osiguranik ostvarivao partnersku skrb
- dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu sa ZOMO-om i propisima o životnom partnerstvu osoba istog spola
Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine omogućeno je članu obitelji (bračnom/izvanbračnom drugu/razvedenom bračnom drugu s dosuđenim pravom na uzdržavanje/životnom partneru ili neformalnom životnom partneru), uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, korištenje i dijela obiteljske mirovine.
NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTEĆENJA (čl. 61. ZMO)
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Vrsta tjelesnih oštećenja i postotci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17 i 56/18) (čl. 61. ZMO).
PRAVNA ZAŠTITA
U postupku odlučivanja o pravima iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost u rješavanju. O pravima iz mirovinskog osiguranja u prvome stupnju rješava područna ustrojstvena jedinica HZMO-a. Protiv rješenja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja donesenog u prvom stupnju može se podnijeti žalba središnjoj ustrojstvenoj jedinci Zavoda, odnosno Središnjoj službi u Zagrebu. Osigurana je i sudska zaštita prava u upravnom sporu na nadležnom Upravnom sudu, podnošenjem tužbe protiv rješenja Središnje službe u Zagrebu.
TISKANICE
Invalidska mirovina i privremena invalidska mirovina
Zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine
Naknada zbog tjelesnog oštećenja
Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu
INFORMATIVNI IZRAČUN MIROVINE
U područnim službama i uredima HZMO-a može se podnijeti zahtjev za informativni izračun mirovine. Ta se usluga plaća 9,29 EUR / 70,00 kn (fiksni tečaj konverzije: 1 euro = 7,53450kn), a potpuno je besplatna ako se zahtjev podnosi online, putem e-usluge.
Podaci za popunjavanje naloga za plaćanje naknade HZMO-u:
Naziv računa: Državni proračun RH
IBAN broj računa: HR1210010051863000160
Model: HR26
Poziv na broj primatelja: 5908-558-OIB (vlastiti osobni identifikacijski broj)
Svrha uplate: Informativni izračun mirovine
Nadležna je područna služba/ured HZMO-a na čijem području osoba koja podnosi zahtjev ima prebivalište, odnosno boravište. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje u Republici Hrvatskoj. U zahtjevu treba navesti razdoblja za koja se traži utvrđivanje staža i priložiti eventualne dokaze o stažu za koji se traži utvrđivanje. Popis potrebne dokumentacije naveden je u zahtjevu.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Domgoj Ladić
Preporučite članak: