Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
U skladu s temeljnim obvezama i pravima iz radnog odnosa koje su propisane Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23, dalje u tekstu ZOR), poslodavac je u radnom odnosu radniku obvezan dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću (čl. 7., st. 1. ZOR).
Unatoč zakonskoj obvezi poslodavca da radniku osigura redovitu isplatu plaće, mnogi radnici suočavaju se s kašnjenjem u isplati, nepotpunoj isplati ili čak potpunoj neisplati plaće za obavljeni rad. Neisplata plaće jedan je od najtežih oblika kršenja prava radnika koji izravno ugrožava egzistenciju radnika i njihovih obitelji.
Što morate učiniti u slučaju neisplate plaće
Ako se poslodavac ogluši na ovu obvezu, radnik ima pravo poduzeti određene radnje kako bi zaštitio svoja prava. Plaća je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu, a obveza je svakog poslodavca radniku obračunati i isplatiti plaću, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu (čl. 90, st. 1. i 2. ZOR).
Plaća, naknada plaće i ostali primici radniku se isplaćuju u rokovima određenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec (čl. 92., st. 4. ZOR). Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojemu je dospjela njihova isplata radniku dostaviti dva obračuna u propisanom sadržaju, jedan u kojemu će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi u kojem će biti iskazan cijeli iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, a koji je ovršna isprava (čl. 93., st. 2. i 5. ZOR).
Ako poslodavac ne postupi na propisani način, čini najteži prekršaj prema ZOR, sankcioniran kaznom u rasponu EUR 8.090,00 – 13.270,00 za poslodavca kao pravnu osobu(čl. 229. ZOR).
Poslodavca koji radniku ne želi dostaviti obračun u propisanom sadržaju radnik može prijaviti Državnom inspektoratu (čl. 223. ZOR). U postupku provođenja inspekcijskog nadzora, nadležni inspektor rada ovlašten je naložiti poslodavcu da radniku dostavi obračun s propisanim sadržajem, izreći privremene mjere, ali i naložiti pokretanje odgovarajućih prekršajnih postupaka. Osim radnika, poslodavca Državnom inspektoratu mogu prijaviti radničko vijeće ili sindikat, a prijava se može podnijeti i putem obrasca na internetskoj stranici Državnog inspektorata.
Ovrha na novčanim sredstvima poslodavca
Za radnika je važno od poslodavca ishoditi točan obračun neisplaćene plaće s propisanim sadržajem, a činjenica da se takav obračun smatra ovršnom ispravom radniku će omogućiti prisilno ostvarenje svojih tražbina provedbom ovrhe na novčanim sredstvima poslodavca podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu putem FINA-e.
Za to je potrebno dostaviti u jednu od poslovnica Fine osobno ili preporučenom poštom s povratnicom:
- obračun neisplaćene plaće
- potpisan Zahtjev za izravnu naplatu
Takva radnička tražbina uživa prioritet naplate pa će se ovrha radi naplate neisplaćene plaće radnika provoditi prije ovrhe radi naplate svih ostalih tražbina po računu poslodavca, s iznimkom zakonskog uzdržavanja djece. Za podnošenje takvog zahtjeva radnik nije dužan uplatiti nikakav predujam, već će se on naplatiti poslodavcu. Ukoliko radnik ne ishodi od poslodavca obračun neisplaćene plaće svoju tražbinu morat će ostvarivati sudskim putem.
Kada se morate obratiti Agenciji za osiguranje radničkih tražbina
Ukoliko je razlog neisplate plaće radniku stečaj ili blokada računa poslodavca, radnik se može obratiti Agenciji za osiguranje radničkih tražbina (dalje u tekstu Agencija). Zakonom o osiguranju radničkih tražbina (NN 70/17, 18/23, dalje u tekstu ZORT) zasebno su propisani su postupci ostvarivanja prava radnika za slučaj stečaja poslodavca (čl. 26. - 31. ZORT) te za slučaj blokade računa poslodavca (čl. 33. - 37. ZORT).
U slučaju otvorenog stečaja poslodavca, postupak pokreće radnik podnošenjem zahtjeva za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca. Zahtjev se podnosi Agenciji, područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema mjestu sjedišta poslodavca odnosno njegove registrirane poslovne jedinice ili u bilo kojem uredu Hrvatske pošte.
Radniku se osigurava pravo na isplatu neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja (razdoblje posljednjih pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno posljednjih pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa ako je isti prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka).
O zahtjevu Agencija odlučuje rješenjem, u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva, a na rješenje je moguće uložiti žalbu. Isplata radničkih tražbina izvršava se u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja na poseban namjenski račun stečajnog dužnika, a u daljnjem roku od 8 dana stečajni upravitelj dužan je izvršiti obračun i uplatu radniku, te obračun i uplatu pripadajućih poreza i doprinosa.
Poslodavac se mora javiti Agenciji ako ne može isplatiti plaće
Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec dužan je za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti FINA-i zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, a kojim zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće u korist radnika, uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dospijeća pa do isplate.
Ako poslodavac ne podnese zahtjev za prisilnu naplatu, Državni inspektorat donijeti će privremenu mjeru osiguranja naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima poslodavca. Privremena mjera traje do podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu za sve radnike kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće.
Ako zbog nedostatka sredstava, zahtjev za prisilnu naplatu nije moguće izvršiti te FINA blokira račune poslodavca, poslodavac je dužan najkasnije u roku od tri dana od blokade podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće za sve radnike kojima za taj mjesec plaća nije isplaćena, ili je isplaćena djelomično u iznosu manjem od minimalne plaće.
O zahtjevu odlučuje Agencija rješenjem u roku od 7 dana od zaprimanja urednog zahtjeva, a u roku od 7 dana od izvršnosti rješenja Agencija je dužna izvršiti uplatu na račun radnika te o tome obavijestiti poslodavca.
Agencija osigurava isplatu do maksimalno tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena. Porezna uprava izvještava Državni inspektorat na mjesečnoj razini o poslodavcima koji nisu isplatili punu plaću radnicima do petnaestog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Ako Državni inspektorat dobije obavijest od Porezne uprave da poslodavac ne isplaćuje plaću, a nije dobio obavijest Agencije da je podnio zbirni zahtjev za prisilnu naplatu, po službenoj će dužnosti donijeti rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke te će ga dostaviti FINA-i. Protekom 120 dana, a u skladu sa Stečajnim zakonom (NN 71/15, 104/17, 36/22, 27/24) FINA će po službenoj dužnosti podnijeti prijedlog za otvaranjem stečajnog postupka nad poslodavcem pravnom osobom.
Radnici mogu i tužiti
Radniku koji dospjelu, a neisplaćenu plaću nije uspio naplatiti na drugi način na raspolaganju stoji mogućnost zaštite prava iz radnog odnosa pred sudom, u okviru parničnog postupka, podnošenjem sudu tužbe radi isplate neisplaćene plaće. ZOR u čl. 133. st. 1. propisuje postupak koji prethodi sudskoj zaštiti radnih prava, a kojeg radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, mora ispuniti da bi mogao uspjeti zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom (15+15+15 dana).
Međutim, ako se zahtjev radnika odnosi na naknadu štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa poput neisplaćene plaće, radnik može tražiti sudsku zaštitu i bez prethodnog zahtjeva poslodavcu za ostvarivanje povrijeđenih prava iz radnog odnosa.
Zaključno, Kazneni zakonu (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024) propisuje kaznu zatvora do 3 godine za poslodavca koji ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, odnosno u koliko ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično (čl. 132., st. 1. i 2. KZ).
Nema kaznenog djela kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Poslodavac se može osloboditi kazne ako naknadno uplati zaostale plaće.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Autor teksta: Igor Gretić
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Preporučite članak: