Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Puno se ljudi barem jednom u karijeri susreo s noćnim radom, no koja je zakonska definicija noćnog rada, koje obveze poslodavac treba ispuniti prije nego uvrsti radnika u noćnu smjenu te koja su prava radnika – sve su to pitanja na koja zakonodavac daje odgovor. Prema izvješću Eurostata za 2021. godinu, u Republici Hrvatskoj noćni rad ponekad obavlja 13 posto ukupno zaposlenih radnika, dok je prosjek na razini EU nešto niži te iznosi 7,6 posto. U ovom će se tekstu opisati upravo pojam noćnog rada te reperkusije koje ima na zdravlje radnika.
Pojam noćnog rada i noćnog radnika
Noćni rad definiran je Zakonom o radu (ZOR; NN 93/14, 127/17, 98/19) kao rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, osim ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno (čl. 69. st. 1. ZOR-a). Zakonodavac je posebno prilikom reguliranja noćnog rada posvetio pozornost na određene djelatnosti. Tako se, primjerice, u poljoprivredi noćni rad smatra rad koji se provede u vremenu od 22 do 5 sati ujutro idućeg dana.
Noćnim radnikom se smatra svaki radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada (čl. 69. st. 5. ZOR-a). Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata (čl. 69. st. 6. ZOR-a). Ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću (čl. 69. st. 7. ZOR-a).
Utjecaj noćnog rada na zdravlje radnika
Ljudsko tijelo noću je osjetljivije na negativne utjecaje iz okoliša te opasnosti na radnom mjestu. Upravo iz tog razloga dulja razdoblja noćnog rada mogu imati negativni utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje radnika. Glavna posljedica rada noću je umor i iscrpljenost radnika te samim time i pad koncentracije prilikom obavljanja posla, što pak može dovesti do povećanja opasnosti od ozljeđivanja sebe, ali i drugih. U novije vrijeme sve se češće pojavljuje sindrom sagorijevanja na poslu (eng. burnout) kao posljedica dugotrajne izloženosti umoru i stresu. Osim fizičkih posljedica, noćni rad djeluje i na psihičko zdravlje radnika. Primjerice kod noćnog radnika koji ne uspijeva uskladiti privatni i poslovni život može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i frustracije. U svrhu zaštite noćnih radnika i ostvarivanja zdrave radne okoline propisane su obveze za poslodavce u vezi noćnog rada.
Obveze poslodavca i prava radnika
Prije upućivanja na noćni rad, poslodavac je dužan provjeriti ispunjava li radnik zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova u noćnom radu. Zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom prije samog početka obavljanja poslova kako bi se unaprijed ocijenilo udovoljava li radnik uvjetima noćnog rada. Također, propisana je obveza redovnog zdravstvenog pregleda najkasnije svake tri godine rada, a čak i prije isteka toga roka kada to ocijeni specijalist medicine rada. Po obavljenom zdravstvenom pregledu izdaje se svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti noćnog radnika za obavljanje noćnog rada u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (čl. 4. st. 2, NN br. 32/15). Iznimno od navedenog, noćni radnik na poslovima s posebnim uvjetima rada uređenim propisima zaštite na radu, obavlja zdravstveni pregled u skladu s tim propisima (čl. 4. st. 3. Pravilnika). Poslovi pod posebnim uvjetima rada podrazumijevaju primjerice poslove rukovanja i upravljanja strojevima, dizalicama, čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem, poslove vatrogasaca te poslove koji se izvode na visini većoj od 3 metra ako se ne može smanjiti opasnost od pada. Naravno, bitno je napomenuti da troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. Ako se radniku ne bi utvrdila zdravstvena sposobnost za obavljanje noćnog rada, tada bi poslodavac trebao osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, a ako ni to ne može osigurati, u tom bi slučaju bio dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio (čl. 72. st. 6. ZOR-a). Zakonodavac, kako bi osigurao pravilnu primjenu zakonskih normi, propisuje da će se kazniti poslodavca koji noćnom radniku prije početka ili redovito tijekom trajanja toga rada ne omogući zdravstveni pregled prekršajnom novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna (čl. 229. st. 1. t. 30. ZOR-a).
Pored svih prava koja imaju i „redovni“ radnici, prema ZOR-u noćni radnici imaju i pravo na povećanu plaću (čl. 94. ZOR-a). Pravo na povećanu plaću je uređeno na općenit način, odnosno nije određeno koliko iznosi povećanje plaće, ostavljajući poslodavcu veću mogućnost zloupotrebe jer bi teoretski mogao povećati plaću za 1 euro i svejedno poštovati ZOR. U konačnici, koliko će iznositi uvećanje plaće noćnog radnika određuje se i drugim izvorima prava kojima se i inače uređuju plaće – kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Noćni rad maloljetnika
Hrvatski zakonodavac potpuno je razumljivo pružio dodatnu zaštitu za maloljetne radnike. U pravilu je zabranjen noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću (čl. 70. st. 1. ZOR-a). Poslodavac je onda kada maloljetni radnik radi noću dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (čl. 70. st. 2. ZOR-a).
Maloljetnici imaju posebno propisano radno vrijeme koje se za njih smatra noćnim radom. Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom dok se istodobno za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana smatra noćnim radom (čl. 69. st. 2. ZOR-a). Osim toga, prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN, 89/2015, 94/2016, 109/2019), određeno je da se maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima koji ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj kao što su na primjer poslovi u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima, kao i na drugim poslovima koji bi mogli ugroziti njegovo ćudoređe.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Vecteezy/Radnička prava
Autor teksta: Luka Smiljanić
Preporučite članak: