Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Povijest nam pokazuje stajalište da je roditeljski dopust, od kad postoji, bilo pravo koje pripada majci te je samim tim ona preuzimala najveću odgovornost za brigu o djeci, što najbolje ilustrira i dugotrajno prisutna podjela rodnih uloga gdje je muškarac taj koji radi i privređuje, a majka ta koja brine o djeci.
Razvijanjem i napredovanjem moderne socijalne politike sve se više zagovara ravnopravno roditeljstvo, a samim tim i želja da dopust za brigu o djetetu pripada i majci i ocu djeteta. Ovo je vidljivo i iz jednog od temeljnih načela Europske unije o promicanju socijalne pravde i zaštite i ravnopravnosti žena i muškaraca (čl. 3. st. 3. Ugovora o Europskoj uniji) te činjenice da u svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena (čl. 8. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije). Nadalje, Povelja Europske unije o temeljnim pravima (dalje: Povelja) govori nam da ravnopravnost žena i muškaraca mora biti osigurana u svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i plaću te da obitelj uživa pravnu, gospodarsku i socijalnu zaštitu, uz navođenje da, kako bi se uskladio obiteljski i profesionalni život, svatko ima pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom te pravo na plaćeni rodiljni dopust i roditeljski dopust po rođenju djeteta (čl. 23. i čl. 33. Povelje).
Usvajanjem Direktive EU 2019/1158 20. lipnja 2019. uveden je pojam očinskog dopusta. Ona govori da države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da očevi ili, ako je i u mjeri u kojoj je to priznato nacionalnim pravom, ekvivalentni drugi roditelji imaju pravo na očinski dopust u trajanju od deset radnih dana koji se koristi povodom rođenja radnikova djeteta. Države članice mogu odlučiti o tome može li se očinski dopust djelomično iskoristiti i prije ili samo nakon rođenja djeteta, kao i o tome može li se takav dopust iskoristiti u fleksibilnim oblicima. Pravo na očinski dopust odobrava se neovisno o bračnom ili obiteljskom statusu radnika, kako je ono definiran nacionalnim pravom (čl. 4. Direktive).
ZAKONSKO UREĐENJE U RH
Hrvatski sabor donio je 2022. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i tada su u hrvatsko zakonodavstvo preuzeti sljedeći akti Europske unije:
Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.),
Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.),
Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12. 7. 2019.)
Ovaj zakon donosi nam gore spomenutu izmjenu u pogledu dopusta, a to je regulacija očinskog dopusta na zakonskoj razini. Očinski dopust definiran je kao dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta ili radi pružanja njege i podizanja tog djeteta (čl. 7. st. 1. t. 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN 152/22, dalje: ZRRP).
Pravo na očinski dopust je neprenosivo, a može ga koristiti zaposlen ili samozaposlen otac od rođenja djeteta pa sve do šestog mjeseca djetetovog života u neprekidnom trajanju od 10 dana za jedno rođeno dijete ili od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece. Očinski dopust otac može koristiti pod uvjetom da za isto dijete ne koristi jedno od ostalih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Ovdje nije relevantno koristi li majka djeteta rodiljni dopust pa se očinski dopust može koristiti neovisno o radnopravnom statusu majke (čl. 16. ZRRP).
Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, ima pravo na očinski dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju (čl. 21. st. 2. ZRRP).
OSTVARIVANJE PRAVA I NAKNADA
Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta odnosno najmanje 15 dana od dana prije namjere korištenja toga prava, pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri (čl. 59. st. 2. ZRRP). U korištenju prava na očinski dopust radniku koji radi u punom radnom vremenu uzima se kao da radnik radi svaki dan po osam sati (čl. 7. st. 1. t. 15. ZRRP).
Zahtjev za priznavanje prava na očinski dopust podnosi se nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a prema mjestu prebivališta odnosno boravišta podnositelja zahtjeva.
Zahtjevu je potrebno priložiti:
- potvrdu o plaći ispunjenu od strane poslodavca kojom će se obuhvatiti plaće i naknade plaće isplaćene na teret poslodavca u šestomjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu započinjanja traženja prava na očinski dopust
- broj tekućeg računa na koji će se primati isplata
- ime, prezime i OIB djeteta za koje se očinski dopust želi koristiti
Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl. 32. st. 2. ZRRP) te se isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna.
Ako se otac odluči koristiti svoje zakonsko pravo na očinski dopust poslodavac mora poštivati njegovu odluku. Od poslodavca se ne traži izdavanje pisane suglasnosti te on ne može odgoditi početak korištenja očinskog dopusta. Dopust nije obvezan, no ako ga otac želi poslodavac mu ga mora omogućiti, a za one poslodavce koji ne omoguće korištenje propisana je kazna od 1.320,00 do 6.630,00 eura.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Nikolina Filipović
Preporučite članak: