Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Pravo na odsutnost s posla relativno je novi institut koji se javlja u hrvatskom radnom zakonodavstvu zbog potrebe usklađivanja Zakona o radu (ZOR; NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022) s Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi 2019/1158 (EU) od 20. lipnja 2019. godine.
S obzirom na relativnu novost još uvijek postoje nedoumice kod brojnih radnika, ali i poslodavaca, vezane uz pravno uređenje odsutnosti s posla, a poglavito uz razlikovanje plaćenog i neplaćenog dopusta.
PLAĆENI DOPUST
Plaćeni dopust je razdoblje tijekom kalendarske godine u kojem radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (čl. 86. st. 1. ZOR-a). Važno je napomenuti kako su ZOR-om propisana samo okvirna prava u vezi navedenoga instituta, a koja se razrađuju autonomnim izvorima prava - kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaćeni dopust je podijeljen na tri osnove: za određene važne potrebe radnika, za obrazovanje ili stručno osposobljavanje ili po osnovi darivanja krvi. Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje za navedene osnove, osim ako nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Radnik plaćeni dopust po osnovi „važnih potreba radnika“ koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje. Primjerice, radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust u slučaju smrti člana uže obitelji kada je smrt nastupila odnosno neposredno nakon nastanka događaja, a ne 7 mjeseci nakon smrtnog slučaja člana uže obitelji - naravno ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Važne osobne potrebe radnika podrazumijevaju sklapanje braka, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji. Članom uže obitelji smatraju se supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu. Bitno je napomenuti kako ZOR uređujući pravo radnika na plaćeni dopust u slučaju smrti krvnih srodnika po pravoj liniji nije uvjetovao određenim stupnjem krvnog srodstva što zapravo znači da radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust i kod smrti bake i prabake.
Smatra li se važnom osobnom potrebom selidba? Na konkretno pitanje ZOR ne daje odgovor što zapravo znači da se odgovor treba potražiti u odredbama kolektivnog ugovora ili odredbama drugog autonomnog pravnog izvora te ako ni njima nije predviđeno pravo na plaćeni dopust u slučaju selidbe radnika, radnik ga neće ostvariti ni po odredbama ZOR-a. Hrvatskim registrom darivatelja krvi evidentirano je oko 100.000 darivatelja koji godišnje daju oko 190.000 doza krvi. Darivanje krvi, osim što je plemeniti čin, omogućuje dobrovoljnim darivateljima ostvarivanje prava i pogodnosti. Radnik po osnovi svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije ili je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu drukčije uređeno (čl. 86. st. 5. ZOR-a). Potrebno je napomenuti da je radnik o namjeri darivanja krvi dužan, ako je to moguće, obavijestiti poslodavca najmanje tri dana unaprijed. Svaki izostanak s posla radnik je dužan opravdati vjerodostojnim dokumentom, što je u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi potvrda o darivanju krvi, koja je ujedno i dokaz ostvarivanja prava na plaćeni dopust.
NEPLAĆENI DOPUST
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust (čl. 87. st. 1. ZOR). Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako ZOR-om nije drukčije određeno. Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju radnik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Ovdje se radi o posebnoj vrsti neplaćenog dopusta kod kojeg, tijekom njegovog korištenja, radnik nije u obvezi raditi niti je poslodavac u obvezi isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće, ali poslodavac ne smije radnika odjaviti iz obveznih osiguranja poput zdravstvenog ili mirovinskog.
ODSUTNOST S POSLA
Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost. Naravno, autonomnim izvorom radnog prava moguće je odrediti duže trajanje, kao i naknadu plaće. Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu. Također, za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Luka Smiljanić
Preporučite članak: