Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

Ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o tržištu rada (ZTR; NN 118/18, 32/20, 18/22). Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života i koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad te nije u radnom odnosu ili ne obavlja samostalnu djelatnost, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad. Uz sve ovo, nezaposlenom će se smatrati i osoba koja:

1. ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima (a to bi npr. bio Zakon o porezu na dohodak) ili ne ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini
2. nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu odnosno nema više od 25 posto udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi
3. nije član zadruge ili upravitelj zadruge
4. nije predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator
5. nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva
6. ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu (npr. Zakon o porezu na dohodak)
7. nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju
8. nije zaposlena
9. nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje
10. ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu
11. nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
12. nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti ili
13. nije redoviti učenik ili student (čl. 10. ZTR-a).

Za vrijeme nezaposlenosti pod određenim uvjetima postoji pravo na:

• novčanu naknadu 
• mirovinsko osiguranje
• novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu
• jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (čl. 46. st. 1. ZTR-a). Kako bi se ovo pravo steklo nezaposlena osoba kojoj je prestao radni odnos moru roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno prestanka privremene nesposobnosti za rad ili rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta prijaviti područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu (čl. 47. ZTR-a).

Nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev za novčanu naknadu u zakonskom roku novčana naknada pripada: od prvog dana po prestanku radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa ili kod istih slučajeva kad je u pitanju samostalna djelatnost (čl. 56. st. 1. ZTR-a).

Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba može ostvarivati minimalno 90 dana, a maksimalno 450 dana ovisno o tome koliko je vremena provela na radu (čl. 54. ZTR-a). Npr. novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi:

• 90 dana ako je na radu provela od devet mjeseci do dvije godine
• 120 dana ako je na radu provela više od dvije godine
• 150 dana ako je na radu provela više od tri godine
• 180 dana ako je na radu provela više od četiri godine
• 210 dana ako je na radu provela više od pet godina
• 240 dana ako je na radu provela više od šest godina
• 270 dana ako je na radu provela više od sedam godina
• 300 dana ako je na radu provela više od osam godina
• 330 dana ako je na radu provela više od devet godina
• 360 dana ako je na radu provela više od deset godina
• 390 dana ako je na radu provela više od petnaest godina
• 420 dana ako je na radu provela više od dvadeset godina
• 450 dana ako je na radu provela više od dvadeset i pet godina (čl. 54. st. 1. ZTR-a)

Visina novčane naknade po prestanku radnog odnosa ovisi o plaći koju je nezaposlena osoba ostvarila prije prestanka radnog odnosa. Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe (čl. 51. st. 1. ZTR-a). Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto, a za preostalo vrijeme korištenja 30 posto te osnovice (čl. 52. st. 1. ZTR-a). Također, propisani su najniži i najviši iznos novčane naknade. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50 posto iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja (čl. 53. st. 2. ZTR-a). Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 posto, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 posto iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (čl. 53. st. 1. ZTR-a).

Glede isplate novčane naknade, nezaposlenoj osobi može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu (umjesto višekratnih isplata) pod istim uvjetima (čl. 55. st. 1. ZTR-a). Također, moguća je i obustava isplaćivanja naknade. Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se korisniku:

1. za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini – drugim riječima, za svaku se osobu pojedinačno utvrđuje iznos primitaka iznad kojeg se obustavlja isplata novčane naknade za nezaposlenost
2. za vrijeme dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili se uključi u program obrazovanja odraslih za zanimanje policajac
3. tijekom izdržavanja kazne zatvora do tri mjeseca
4. za vrijeme trajanja pritvora odnosno istražnog zatvora
5. za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (napomene radi, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ukinuto je i ne provodi se posljednje dvije godine)
6. za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu kod poslodavca
7. za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu i
8. za vrijeme uključenosti u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti (čl. 57. ZTR-a).

Važno je istaknuti da pravo na novčanu naknadu za osigurani slučaj nezaposlenosti nema osoba čiji je radni odnos prestao njezinom krivnjom i/ili voljom, a samostalna djelatnost bez opravdanog razloga. Opravdani razlozi bili bi npr. insolventnost, poslovanje s gubitkom, gubitak poslovnog prostora, zaključenje stečajnog postupka i drugi razlozi.

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

1. zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca
2. pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe
3. sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa
4. zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog odnosno vježbeničkog staža odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada
5. redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika ili
6. zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca (čl. 48. st. 1. ZTR-a).

Mirovinsko osiguranje

Pravo na mirovinsko osiguranje ima osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti te koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 godina života), a koja ne ispunjava propisani mirovinski staž za starosnu mirovinu (15 godina mirovinskog staža). Pravo na mirovinsko osiguranje u tom slučaju ostvaruje se dok se ne ispuni uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ali to pravo se može ostvarivati najdulje u trajanju od 5 godina (čl. 60. ZTR-a).

Novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu

Pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu ostvaruje osoba koju je Zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje ili osposobljavanje te se to pravo ostvaruje tijekom trajanja obrazovanja ili osposobljavanja (čl. 64. st. 1. i 3. ZTR-a). Visinu novčane pomoći, a i naknade troškova prijevoza utvrđuje Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje posebnom odlukom (čl. 64. st. 1. i 3. ZTR-a).

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova ima nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta ili boravišta, a koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć te na naknadu putnih i selidbenih troškova ima za sebe, bračnog druga odnosno izvanbračnog druga i djecu od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta zaposlenja (čl. 67. st. 1. ZTR-a). Uvjete i visinu jednokratne novčane pomoći od 2017. godine propisuje ministar rada pravilnikom (čl. 67. st. 2. ZTR-a).


Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/


Naslovna fotografija: Mohamed Hassan, Radnička prava
Autorica teksta: Anamarija Jukić

Pravna klinika

Preporučite članak: