Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, odnosno nakon prestanka radnog odnosa, nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanima Zakonom o tržištu rada1. Zakon o tržištu rada svojim je stupanjem na snagu dana 1. 1. 2019. godine zamijenio dotadašnji važeći propis Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti2.
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti stječu dvije grupe nezaposlenih osoba: osobe nakon prestanka radnog odnosa i osobe nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti. Uvjet za dodjelu novčane naknade jest da je u trenutku prestanka radnog odnosa ili u trenutku prestanka obavljanja samostalne djelatnosti osoba imala najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.3 Vremenom provedenim na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa ili službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće. Tim vremenom smatra se i vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja.4
Postupak ostvarivanja prava na novčanu naknadu započinje prijavom nezaposlene osobe Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (dalje: HZZ) te podnošenjem zahtjeva za novčanu naknadu. O zahtjevu odlučuje u prvom stupnju područna ili regionalna ustrojstvena jedinica HZZ-a5. Taj zahtjev mora biti podnesen u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, privremene nesposobnosti za rad tj. rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.6 Osoba kojoj je radni odnos prestao odlukom suda, stječe pravo na novčanu naknadu, ako u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude podnese zahtjev za novčanu naknadu.7 Dopušteno je podnošenje zahtjeva unutar 60 dana od propuštanja roka, odnosno 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, ako je osoba zbog opravdanog razloga propustila rok.8
Pravo na novčanu naknadu nema osoba kojoj je radni odnos prestao otkazivanjem radnog odnosa (osim u slučaju izvanrednog otkaza o radu prouzrokovanog ponašanjem poslodavaca), pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa, nezadovoljenjem uvjeta na probnom radu i nepolaganjem stručnog ispita u za to propisanom roku, redovnim otkazom skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze, prestankom službe po sili zakona uvjetovanim ponašanjem radnika te zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.9
Kada je radni odnos prestao pisanim sporazumom, nezaposlena osoba ipak će imati pravo na novčanu naknadu ako je razlog sklapanja takvog sporazuma: premještaj bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta, promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga i u slučaju kolektivnog zbrinjavanja radnika.10 Isto tako, pravo na novčanu naknadu ne ostvaruju nezaposlene osobe koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanih razloga. Među opravdane razloge spadaju: insolventnost ili nelikvidnost, zaključenje stečajnog postupka, poslovanje s gubitkom, gubitak poslovnog prostora, gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom, bolest, gubitak poslovnog partnera, te drugi razlozi koje zakon predviđa kao opravdane.11
Osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade izračunava se uz pomoć više metoda. Prvu kategoriju čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Iznimka je propisana za kategoriju upućenog radnika, jer se istima obračun vrši prema posebnom propisu ali također u razdoblju od 3 mjeseca koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Također, za osobe koje su obavljale samostalne djelatnosti, osnovica se obračunava prema prosjeku osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, također tri mjeseca prije prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.12
Protek vremena utječe na visinu naknade, pa tako novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto od prethodno opisane osnovice, a za preostalo vrijeme 30 posto osnovice.13 Također, najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana ne može biti viši od 70 posto prosječne neto plaće prema posljednjem službeno objavljenom podatku.14 Novčana naknada mora iznositi više od 50 posto minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja.15
Nezaposlena osoba može ostvarivati novčanu naknadu između 90 do 450 dana, ovisno o vremenu koje je provela na radu.
|
|
Trajanje prava na isplatu novčane naknade |
Period koji je osoba provela na radu |
|
1. |
90 dana |
od 9 mjeseci do 2 godine |
|
2. |
120 dana |
više od 2 godine |
|
3. |
150 dana |
više od 3 godine |
|
4. |
180 dana |
više od 4 godine |
|
5. |
210 dana |
više od 5 godina |
|
6. |
240 dana |
više od 6 godina |
|
7. |
270 dana |
više od 7 godina |
|
8. |
300 dana |
više od 8 godina |
|
9. |
330 dana |
više od 9 godina |
|
10. |
360 dana |
više od 10 godina |
|
11. |
390 dana |
više od 15 godina |
|
12. |
420 dana |
više od 20 godina |
|
13. |
450 dana |
više od 25 godina |
Ako je nezaposlena osoba u radu provela više od 32 godine, a nedostaje joj 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja odnosno do nastupanja okolnosti koje uzrokuju prestanak prava na novčanu naknadu. 16
Novčana naknada dodjeljuje se od prvog dana prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.17 Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti dužna je u roku od 15 dana prijaviti HZZ-u svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava.18 Potrebno je da osobe koje primaju takvu novčanu naknadu vode računa o prestanku svoga prava zato što HZZ može potraživati isplaćenu novčanu naknadu nazad. Naime, nezaposlena osoba kojoj je na teret HZZ-a izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo, dužna ih je vratiti HZZ-u zbog stjecanja bez osnove. Neki od razloga za prestanak prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti su: registriranje obrta ili slobodnog zanimanja, ponovno zapošljavanje, ispunjavanje uvjeta za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, navršavanje 65 godina života, istek vremena na koji je dodijeljena naknada te drugi razlozi propisani ZTR-om.19
U praksi dodjeljivanja i oduzimanja prava na novčanu naknadu, pokazalo se kako HZZ o prestanku prava na novčanu naknadu ne pazi po službenoj dužnosti te često nekoliko godina nakon prestanka prava na novčanu naknadu potražuje povrat iznosa naknade isplaćenih za sve te godine. Takav način postupanja dovodi nezaposlene osobe u situacije u kojima im prijeti ovršni postupak radi povrata novčane naknade, koju su primali godinama. Najčešće godinama nezaposlene osobe nemaju drugih izvora prihoda kojima bi otplatili iznos te bi zbog toga trebali paziti kada prestaje pravo na naknadu za nezaposlenost, neovisno o tome na koje razdoblje je novčana naknada rješenjem HZZ-a dodijeljena. Korisnici prava za vrijeme nezaposlenosti koji su do dana stupanja na snagu ZTR-a ta prava ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se primjenjivali do toga dana, ta prava ostvaruju u istom opsegu i nakon stupanja na snagu novoga zakona, a sve do njihova prestanka.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Preporučite članak: