Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Rad po učinku u određenom vremenu može biti normiran kolektivnim ugovorima, pravilnicima koje će primjerice za pojedine Fakultete u sustavu visokog obrazovanja donositi Fakultetska vijeća, ali i ministar znanosti i obrazovanja na temelju članka 104. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20) donosi Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (NN, br. 94/2010). Normiranje na općenitoj razini nije određeno zasebnim zakonskim odredbama, već ovisi o brojnim faktorima. U praksi to znači da se učinak u određenom vremenu određuje individualno za svako radno mjesto.
S druge strane, Zakon o zaštiti na radu (ZZR, NN, br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisuje dodatne obveze poslodavcima u vezi s radom po učinku u određenom vremenu tj. kako se još naziva normirani rad.
OPĆA NAČELA PREVENCIJE
Kad govorimo o općim načelima prevencije, čl. 11. ZZR-a navodi da je poslodavac zaštitu na radu obvezan provoditi na temelju općih načela prevencije i to kako slijedi:
- izbjegavanjem rizika
- procjenjivanjem rizika
- sprječavanjem rizika na njihovom izvoru
- prilagođavanjem rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihova štetnog učinka na zdravlje
- prilagođavanjem tehničkom napretku
- zamjenom opasnog neopasnim ili manje opasnim
- razvojem dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša
- davanjem prednosti skupnim mjerama zaštite pred onim pojedinačnim
- odgovarajućim osposobljavanjem i obavješćivanjem radnika
- besplatnošću prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.
POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Posebna pravila zaštite na radu primjenjuju se ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, a odnose se na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke (čl. 13. st. 1. ZZR-a). Ona sadrže posebne zahtjeve glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada (čl. 13. st. 2. ZZR-a) te prava i obveze u vezi s:
- organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora
- načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme
- posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima
- postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
- uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
- postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijema u zdravstvenu ustanovu (čl. 13. st. 3. ZZR-a).
ORGANIZIRANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU
Također, u svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima propisanima u pravilniku iz članka 18. stavka 6. ZZR-a, a osobito izloženost jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom (čl. 17. st. 5. ZZR-a).
OBVEZA PROCJENE RIZIKA NA RADU
Poslodavac je obvezan i uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika (čl. 18. st. 1. ZZR-a).
SAVJETOVANJE
Prema čl. 33. ZZR-a poslodavac je obvezan, unaprijed i pravodobno, savjetovati se s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o:
- zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu i poslovima koje će obavljati
- povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj osobi i poslovima koje će obavljati
- izradi procjene rizika te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika
- izboru radnika za pružanje prve pomoći i radnika za provođenje mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja
- zaštiti i prevenciji od rizika na radu te sprječavanju i smanjivanju rizika
- sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti
- promjenama u procesu rada i tehnologiji
- planiranju i provođenju osposobljavanja iz zaštite na radu
- poboljšanju uvjeta rada te planiranju i uvođenju novih tehnologija
- utjecaju radnih uvjeta i radnog okoliša na sigurnost i zdravlje radnika
- izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme
- izloženosti radnika jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalim naporima.
Zaključno, svrha rada po učinku u određenom vremenu je povećana transparentnost te razlikovanje većeg i manjeg rada, odnosno boljeg prepoznavanja prekovremenog rada kao i fleksibilnije raspolaganje elementima radnog opterećenja unutar redovnog radnog vremena, a kao što smo vidjeli ZZR propisuje dodatne obveze poslodavcima kako bi još više zaštitio radnike. Stoga se primjenjuju i posebna pravila zaštite na radu (čl. 13. st. 3. t. 5. ZZR-a). Po ZZR-u jedno je od općih načela prevencije i obveza poslodavca prilagođavati rad radnicima radi ublažavanja normiranog rada, a s ciljem smanjenja štetnog učinka na zdravlje radnika (čl. 11. t. 4. ZZR-a). Poslodavac je također obvezan unaprijed se savjetovati s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o izloženosti radnika normiranom radu (čl. 33. t. 12. ZZR-a), obvezan je, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu (čl. 18. st. 1. ZZR-a), poboljšavati razinu zaštite i usklađivati radne postupke na način da budu sukladni suvremenim promjenama te organizirati rad na način da se smanji izloženost radu po učinku u određenom vremenu (čl. 17. st. 5. ZZR-a).
Kako bi osigurao provedbu čl. 18. st. 1. ZZR-a, zakonodavac je propisao prekršajnu novčanu kaznu u iznosu od 30.000,00 kuna (čl. 98. st. 1. ZZR-a).
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Izvor naslovne fotografije: Mohamed Hassan
Autorica teksta: Nia Novak
Preporučite članak: