Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Ozljeda na radu uređena je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, dalje: ZOZO). Ona se, osim ovim Zakonom, ostvaruje i u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22, 33/23, 36/24, dalje: ZZR).
Ozljedom na radu smatra se ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova ili djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana. Smatra se i ozljeda nastala tijekom obveznog kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, bolest nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada ili u vezi s obavljanjem djelatnosti na osnovi koje je osoba osigurana, te ozljeda zadobijena na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, te na putu poduzetom radi stupanja na posao.
Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda ili bolest koja je nastala zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu ili pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno (npr. tučnjava na radnom mjestu, namjerno nanošenje povrede, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola). Ne smatraju se ni aktivnosti koje nisu povezane s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. nepropisno korišten radni odmor, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom),te aktivnosti namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe zbog osobnih odnosa koji se ne mogu povezati s radno-pravnim aktivnostima. Atake kronične bolesti ili urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu dovesti do bolesti.
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu započinje podnošenjem tiskanice "Prijave o ozljedi na radu koju popunjavaju poslodavac i izabrani doktor opće/obiteljske medicine. Prijava se podnosi Hrvatskom zadvodu za zdravstveno osiguranje prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe, odnosno prema sjedištu poslodavca. Prijavu podnosi poslodavac, osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost, organizator određenih poslova i aktivnosti, izabrani doktor opće/obiteljske medicine na zahtjev ozlijeđene osobe ili prema prijedlogu doktora specijaliste medicine rada. Prijavu može podnijeti i sama osigurana osoba ili član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe.
Za ozljede nastale prilikom obavljanja poslova i radnih zadataka, potrebno je priložiti fotokopiju cjelokupne medicinske dokumentacije vezane uz ozljedu, pismenu izjavu osiguranika o okolnostima nastanka ozljede, pismene izjave svjedoka (ako postoje), pismenu izjavu poslodavca (ako podaci u prijavi nisu potpuni), presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru (ako je proveden), presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova (ako je provedeno). Prijava o ozljedi na radu mora biti podnesena u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede. Ako prijava nije podnesena unutar tri godine od isteka tog roka, osigurana osoba gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.
Ozljeda se smatra ozljedom na radu tek kada je prizna HZZO, nakon provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja. U postupku utvrđivanja činjenica može se zatražiti mišljenje doktora specijaliste medicine rada i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Rješenje donosi nadležni regionalni ured/područna služba HZZO-a, protiv kojeg se može podnijeti žalba Direkciji HZZO-a.
Na temelju priznate ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100% osnovice za naknadu tijekom privremene nesposobnosti za rad, maksimalno 18 mjeseci po istoj dijagnozi. Nakon tog perioda, radnik ima pravo na 50% zadnje isplaćene naknade dok traje privremena nesposobnost. Radnik također ima pravo na naknadu troškova prijevoza vezanih uz korištenje zdravstvene zaštite.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Valentina Lazić
Preporučite članak: