Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
„Pod stresom sam“ – izjava je koju svakodnevno čujemo. Stres je skup emocionalnih i fizičkih reakcija na neke događaje. Ti događaji nazivaju se stresori te oni ometaju pojedinca u svakodnevnom funkcioniranju i obavljanju njegovih obaveza. Osoba koja je pod stresom često se osjeća kao da više ne može, da je preopterećena i burno reagira na novonastale situacije i izazove. No, važno je za istaknuti i da se svaki pojedinac različito nosi sa stresom i različito proživljava neku stresnu situaciju.
Stres može biti posljedica različitih faktora, kako unutarnjih, tako i vanjskih. Na primjer, unutarnji faktori su pesimizam, perfekcionizam, stalna briga, a vanjski faktori su velike životne promjene, obiteljski ili prijateljski odnosi, smrt bliske osobe, prirodne katastrofe, financijski problemi, škola, studij ili posao.
Prema čl. 3. st. 1. t. 28. Zakona o zaštiti na radu (ZZR, NN 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018) stres na radu čine zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme. Očituju se kao fiziološke (tjelesne), emocionalne i kognitivne (umne) reakcije te kao promjene ponašanja radnika. Nadalje, stres na radu ili u vezi s radom javlja se kao posljedica različitih faktora. Najčešće se među tim „okidačima“ stresa navode:
- preopterećenost zadacima, organizacija rada
- zahtjevi radne okoline koji nisu u skladu s mogućnostima zaposlenih
- radno okruženje
- neobaviještenost o promjenama u organizaciji rada
- loša komunikacija, nedostatak komunikacije i potpore među kolegama
- loše planiranje posla
- uznemiravanje, spolno uznemiravanje, nasilje od trećih osoba
- emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći
- neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika
Dugotrajan i intenzivan stres može dovesti do tzv. burnouta, tj. sagorijevanja. Sagorijevanje je emocionalni, mentalni i fizički odgovor na takav dugotrajni stres. Na poslu do sagorijevanja dolazi zbog npr. loših odnosa među zaposlenicima i nadređenima, loše zaštite radnika. Javlja se i u poslovnim okruženjima u kojima je prisutna nesigurnost za radno mjesto ili u kojima se plaća ne isplaćuje na vrijeme. Stres na poslu može dovesti i dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, loše utječe kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje i potrebno ga je u što većoj mjeri izbjegavati.
S obzirom na takve ozbiljne posljedice koje stres može izazvati, u čl. 51. ZZR-a propisana je obveza poslodavca da provodi prevenciju stresa na radnom mjestu ili u vezi s radom koji je uzrokovan čimbenicima kao što su sadržaj rada, loša komunikacija, međuljudski odnosi, organizacija rada. Također, tim preventivnim radnjama poslodavac otklanja ili umanjuje mogućnost da se zbog dugotrajnije i veće izloženosti stresorima pogoršava radnikovo zdravstveno stanje, ali i umanji njegova radna učinkovitost (čl. 51. st. 1. ZZR-a).
Prema čl. 51. st. 2. ZZR-a ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
- organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)
- radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
- komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)
- subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).
Osim spomenutih obveza poslodavca, prema Pravilniku o izradi procjene rizika poslodavac je također obvezan izbjegavati i prevenirati uzročnike stresa u radnom okruženju i pri radu radnika.
U borbi protiv stresa na radu sudjeluju i radnici i njihovi predstavnici. Čl. 52. st. 1. i st. 2. ZZR-a propisuju njihove obveze:
- radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.
- radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
Zaključno, stres treba prevenirati na vrijeme, no ako i kad se pojavi ne smije ga se ignorirati. Upravljanje stresom i nastojanje da se razina stresa smanji važna je za svakog zaposlenika i za cijelo poslovno okruženje i njihovu uspješnost. Sve to ključno je za održavanje radne učinkovitosti i zadovoljstva poslom.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan, Radnička prava
Autorica teksta: Anamarija Jukić
Preporučite članak: