Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Prema Zakonu o radu1(dalje: ZOR) ugovor o radu na neodređeno vrijeme predviđen je kao pravilo, dok je ugovor o radu na određeno vrijeme predviđen kao iznimka. To znači da bi se radni odnosi trebali zasnivati u pravilu odmah na neodređeno vrijeme, a samo u iznimnim situacijama na određeno vrijeme. Nažalost, praksa pokazuje da se iznimka pretvorila u pravilo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2018. godini bilo je zaposleno 157.851 osoba. Temeljem ugovora na neodređeno vrijeme bilo je zaposleno 16.331 osoba (10,3 posto), dok je temeljem ugovora na određeno radilo 141.520 osoba (89,7 posto).2
Ugovorom o radu na određeno vrijeme zasnivaju se radni odnosi čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem nekog događaja.3 Dakle, nastupom navedenih okolnosti prestaje radni odnos te nije potrebno nikakvo obrazloženje poslodavca. ZOR glede ugovora o radu na određeno vrijeme propisuje određena ograničenja koja se tiču ukupno dopuštenog trajanja te opravdanosti razloga za njegovo sklapanje.
Za prvi ugovor o radu na određeno vrijeme ZOR ne propisuje vremensko ograničenje, dakle on se može sklopiti primjerice na 5, 7 ili 10 godina. Također, u prvom ugovoru o radu na određeno nije potrebno navesti razlog ili opravdanje zbog kojih se sklapa takav ugovor, a ne ugovor o radu na neodređeno vrijeme.4 Nakon što poslodavac s radnikom sklopi prvi ugovor o radu na određeno vrijeme, za svaki drugi (naknadni) i daljnji ugovor o radu na određeno vrijeme mora postojati opravdan razlog koji se mora izričito navesti u takvom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu.5 U praksi se postavlja pitanje što zapravo može predstavljati opravdan razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme. Primjerice, to bi mogla biti okolnost povećanja opsega posla u određenom razdoblju, zamjena privremeno nenazočnog radnika, privremeni iznimni poslovi i sl. Može se reći da se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa u situacijama uvjetovanim poslom i drugim okolnostima koje nisu osobne za radnika koji sklapa takav ugovor. Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne može biti duže od 3 godine.6 Navedeno ne vrijedi ako se radnik temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme zapošljava kako bi zamijenio radnika koji je duže vrijeme odsutan s posla ili ako je duže trajanje iz objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na razdoblje duže od 3 godine, ne postoji mogućnost sklapanja daljnjih ugovora o radu na određeno vrijeme. Također, treba napomenuti da se svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.7 Prekid između dva ugovora o radu na određeno vrijeme koji je kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine (najduži rok trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme).8
Značajna je odredba ZOR-a prema kojoj ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ZOR-u ili ako je radnik nastavio raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatrat će se da je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme.9 No, navedeno pravilo ne vrijedi beziznimno. Naime, ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen prema posebnom zakonu, a ne na temelju ZOR-a, njegovo se trajanje prosuđuje prema posebnom zakonu. Tako je presudom Županijskog suda u Varaždinu10 utvrđeno da to što je radnica nastavila raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu, ne upućuje na zaključak da je između radnice i poslodavca sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (kako bi to bilo prema ZOR-u) jer je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, koji izričito određuje da se ugovor o radu za obavljanje poslova odgajatelja u dječjem vrtiću, a bez provedenog javnog natječaja, može sklopiti isključivo na određeno vrijeme, i to najdulje 90 dana. Isto tako, prema sudskoj praksi11, neće se smatrati da su radnik i poslodavac sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik kod poslodavca u razdoblju dužem od 3 godine obavljao na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme različite poslove, a za koje su postojali opravdani razlozi za njihovo sklapanje. No, kada su radnik i poslodavac sklopili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, a sklapanje ugovora nije bilo vezano rokom, niti izvršenjem posla, a ni nastupanjem određenog događaja, smatrat će se da je između radnika i poslodavca sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, budući da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ZOR-u.12 Naime, takav je ugovor ništetan jer je sklopljen protivno prisilnim propisima (ZOR-u).
Zakonodavac propisuje da se uvjeti rada radnika koji je zaposlen temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme ne smiju razlikovati od uvjeta rada radnika zaposlenih temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kod istog poslodavca, a koji obavljaju iste ili slične poslove te posjeduju ista ili slična stručna znanja i vještine.13
Što se tiče otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, takav se ugovor može redovito otkazati samo ako je mogućnost redovitog otkazivanja predviđena tim ugovorom.14 Redovit otkaz ugovora o radu podrazumijeva odrađivanje ugovorenog ili propisanog otkaznog roka. Međutim, ugovor o radu na određeno vrijeme može se izvanredno otkazati, kao i ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti.15 Kod takvog otkazivanja, ne postoji obveza odrađivanja ugovorenog odnosno propisanog otkaznog roka.
Važno je za napomenuti kako postoji prekršajna odgovornost poslodavca pravne osobe ako s istim radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, ili ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog, ili ako trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, traje neprekinuto duže od tri godine.16
Takav se poslodavac može kazniti novčanom kaznom u rasponu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna. Za isti prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe mogu se kazniti novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/
Preporučite članak: