Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Prema Zakonu o radu(NN, 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZOR) ugovor o radu na neodređeno vrijeme predviđen je kao pravilo, dok je ugovor o radu na određeno vrijeme predviđen kao iznimka. To znači da bi se radni odnosi trebali zasnivati u pravilu odmah na neodređeno vrijeme, a samo u iznimnim situacijama na određeno vrijeme. Nažalost, praksa pokazuje da se iznimka pretvorila u pravilo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2018. godini bilo je zaposleno 157.851 osoba. Prema Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu, temeljem ugovora na neodređeno vrijeme bilo je zaposleno 16.331 osoba (10,3 posto), dok je temeljem ugovora na određeno radilo 141.520 osoba (89,7 posto).
Ugovorom o radu na određeno vrijeme zasnivaju se radni odnosi čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena (čl. 12. st. 1. ZOR-a). Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja (čl. 12. st. 3. ZOR-a). Dakle, nastupom navedene okolnosti prestaje radni odnos te nije potrebno nikakvo obrazloženje poslodavca. ZOR glede ugovora o radu na određeno vrijeme propisuje određena ograničenja koja se tiču ukupno dopuštenog trajanja te opravdanosti razloga za njegovo sklapanje. Dakle, ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine (čl. 12. st. 4. ZOR-a).
S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri „uzastopna“ ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje; uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine (čl. 12. st. 4. ZOR-a).
Iznimno od navedenoga, a koje se tiče trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i na ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, navedena trajanja smiju biti neprekinuta duže od tri godine u slučajima: 1. ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, 2. ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije te 3. ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom (čl. 12. st. 7. ZOR-a).
Međutim, istekom roka od tri godine iz stavaka ovoga članka označenim pod brojem 5. i 6., odnosno prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac ili povezani poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci (čl. 12. st. 9. ZOR).
Pod „uzastopno“ sklopljenim ugovorima o radu smatraju se ugovori o radu koji su sklopljeni uzastopno, bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca, neovisno o tome jesu li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca ako se ti poslodavci smatraju povezanim poslodavcima (čl. 12. st. 5. ZOR-a). Povezani poslodavci u smislu ovog članka smatraju se oni koji su između ostaloga povezana društva u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, zatim poslodavac pravna osoba čija odgovorna osoba predstavlja povezanu osobu u smislu općeg poreznog propisa te fizička osoba obrtnika, osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i poslodavac fizička osoba kada predstavlja povezanu osobu u smislu općeg poreznog propisa (čl. 12. st. 6. ZOR-a). Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme (čl. 12. st. 8. ZOR-a).
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme (čl. 12. st. 10. ZOR-a). Nešto drugačije odnosi se na ugovore koje poslodavac s radnikom sklapa na određeno vrijeme za sezonske poslove koji mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci te se njih ne primjenjuju se odredbe iz stavaka ovoga članka koji su označeni brojem 5., 6. i 8. (čl. 12. st. 11. ZOR-a).
Tako je presudom Županijskog suda u Varaždinu (Županijski sud u Varaždinu, Gž 1599/06-2 od 2.10.2006.) utvrđeno da to što je radnica nastavila raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu, ne upućuje na zaključak da je između radnice i poslodavca sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (kako bi to bilo prema ZOR-u) jer je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, koji izričito određuje da se ugovor o radu za obavljanje poslova odgajatelja u dječjem vrtiću, a bez provedenog javnog natječaja, može sklopiti isključivo na određeno vrijeme, i to najdulje 90 dana. Isto tako, prema sudskoj praksi (Županijski sud u Varaždinu, Gž 893/09-2 od 26.9.2009.), neće se smatrati da su radnik i poslodavac sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik kod poslodavca u razdoblju dužem od 3 godine obavljao na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme različite poslove, a za koje su postojali opravdani razlozi za njihovo sklapanje. No, kada su radnik i poslodavac sklopili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, a sklapanje ugovora nije bilo vezano rokom, niti izvršenjem posla, a ni nastupanjem određenog događaja, smatrat će se da je između radnika i poslodavca sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, budući da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ZOR-u (Županijski sud u Varaždinu, Gž 356/08-2 od 26.5.2008.). Naime, takav je ugovor ništetan jer je sklopljen protivno prisilnim propisima (ZOR-u).
Zakonodavac propisuje da se uvjeti rada radnika koji je zaposlen temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme ne smiju razlikovati od uvjeta rada radnika zaposlenih temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kod istog poslodavca, a koji obavljaju iste ili slične poslove te posjeduju ista ili slična stručna znanja i vještine (čl. 13. st. 1. ZOR-a).
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se izvanredno otkazati, kao i ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti (čl. 116. st. 1. ZOR-a). Kod takvog otkazivanja, ne postoji obveza odrađivanja ugovorenog odnosno propisanog otkaznog roka.
Važno je za napomenuti kako postoji prekršajna odgovornost poslodavca pravne osobe: 1. ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine, 2. ako s istim radnikom sklopi više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme čije je ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor o radu, neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom i 3. ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove protivno odredbama ovoga Zakona (čl. 228. st. 1. t. 1., t. 2. i t. 3. ZOR-a).
Takav se poslodavac pravna osoba može kazniti novčanom kaznom u rasponu od 4111,00 do 7960,00 eura. Za isti prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe mogu se kazniti novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
**Članak izvorno objavljen 22. 05. 2019. godine sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN151/2022) 2023. godine uskladili su Izabela Bubnjek i Dino Čubrilo Bobesić.
Preporučite članak: