Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
U razdoblju manjka kvalificirane radne snage, postavljaju se pitanja vezana za zapošljavanje stranih radnika. Strancima se smatraju osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca, uvjeti rada i njihova prava uređeni su Zakonom o strancima (ZS, NN 133/20, 114/22, 151/22). Međutim, tim je Zakonom uređeno samo zapošljavanje stranaca trećih zemalja (npr. Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija). Na državljane država članica Europskog gospodarskog prostora (Francuska, Španjolska, Mađarska, Italija itd.) i državljane Švicarske Konfederacije primjenjuje se Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN 66/19, 53/20, 144/20, 114/22).
Radnici trećih zemalja mogu raditi za hrvatskog poslodavca na temelju:
- izdane dozvole za boravak i rad
- potvrde o prijavi rada.
Dozvola za boravak i rad
Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasnovao radni odnos (čl. 88. st. 3. ZS-a). Također, poslodavac može zaposliti i koristiti se radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada (čl. 88. st. 4. ZS-a). Prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora od državljanina treće zemlje, ako on ima odobren privremeni boravak u RH, zatražiti na uvid valjano odobrenje boravka u Republici Hrvatskoj (čl. 88. st. 6. ZS-a). Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti državljanin treće zemlje ili poslodavac u policijskoj upravi tj. policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca (čl. 90. st. 1. ZS-a). Uz ispunjavanje obrasca za izdavanje dozvole za boravak i rad (Obrazac 9a), potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju: važeće putne isprave državljanina treće zemlje, ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajućeg dokaza o radu, dokaz o registraciji poslodavca, dokaz o kvalifikaciji osobe za koju se traži izdavanje dozvole za boravak i rad, odnosno za djelatnosti graditeljstva i turizma izjave poslodavca da je državljanin treće zemlje kvalificiran za rad. O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske putem policijske uprave odnosno policijske postaje prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje (čl. 91. st. 1. ZS-a), a policijska uprava odnosno postaja dužna je odlučiti o zahtjevu u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (čl. 91. st. 5. ZS-a). Dozvola za boravak i rad izdaje se državljaninu treće zemlje na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana (čl. 91. st. 3. ZS-a). Dozvola za boravak i rad može se produljiti, a zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja i odlučuje o produljenju (čl. 92. st. 1. ZS-a).
Rad bez dozvole za boravak i rad
Nadalje, zakonom su taksativno navedeni slučajevi kada državljani treće zemlje mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (čl. 89. st. 1. ZS-a). Tako državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj ako ima odobren:
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
- privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana »EU plava karta« ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
- privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
- autonomni boravak
- privremeni boravak kao upućeni radnik
- privremeni boravak u svrhu istraživanja
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem
- privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa
- status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
- privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
- azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
- dugotrajno boravište
- stalni boravak.
Test tržišta rada
Prije zapošljavanja stranaca iz trećih zemalja mora se provesti test tržišta rada. Dakle, poslodavac koji želi zaposliti radnika iz treće zemlje najprije mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Sezonska dozvola može se izdati za razdoblje do devedeset dana bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a. Za njeno produljenje, za zapošljavanje sezonskog radnika do 6 mjeseci te za zapošljavanje državljana treće zemlje u svim ostalim slučajevima test tržišta rada obavezan je. Uz prijavu testa tržišta rada poslodavac bi trebao navesti uvjete koje bi određeni radnik trebao ispunjavati. Primjerice, poslodavac koji traži kuhara navodi da traži radnika s kvalifikacijom kuhara stečenom srednjoškolskim obrazovanjem.
Test provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (čl. 98. st. 1. ZS-a). Slobodno radno mjesto kod poslodavca najprije će se pokušati popuniti osobama na domaćem tržištu, što znači da prednost imaju domaći radnici, a tek potom radnici trećih zemalja. Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada (čl. 98. st. 2. ZS-a). Hrvatski zavod za zapošljavanje provest će postupak posredovanja ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavanju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje (čl. 98. st. 3. ZS-a).
Iznimno se kod nekih zanimanja ne traži provođenje testa tržišta rada. O iznimkama, odnosno o poslovima za koje poslodavac ne mora zatražiti provedbu testa tržišta rada, odlučuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ta se odluka objavljuje na mrežnim stranicama HZZ-a. Primjerice, u 2022. godini zanimanja za koja nije trebao test tržišta rada na području svih županija bila su: zidar, tesar, stolar, limar, bravar, programer itd. Može se odrediti da test tržišta rada nije potreban samo za neka zanimanja i samo u određenim županijama, pa tako u 2022. godini na području Istarske, Primorsko-goranske i Dubrovačko-neretvanske županije nije bio potreban test tržišta rada za zanimanje sobara, čistača, pomoćnog kuhara i pomoćnog konobara.
Nakon provođenja testa, ako je test pokazao da u evidenciji nezaposlenih nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca, poslodavci mogu podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika u roku od 90 dana od dana rezultata provođenja testa (čl. 98. st. 5. ZS-a). Zahtjevu se prilaže ugovor o radu i dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac. Temeljem izdane dozvole za boravak i rad poslodavci zasnivaju ugovor o radu s radnicima trećih zemalja. 2022. bila je rekordna godina po broju izdanih dozvola za boravak i rad stranaca. Po djelatnostima, stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, prometu i vezama te u poljoprivredi i ribarstvu. Najviše dozvola za boravak i rad izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Kosova.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autorica teksta: Izabela Bubnjek
Preporučite članak: