Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
ŠTO JE MOBBING I KAKO GA PREPOZNATI NA RADNOM MJESTU?
Ne postoji zakonska definicija mobbinga, no možemo ga definirati kao svjesno ili nesvjesno ponašanje jedne ili više osoba prema žrtvi s ciljem da se ona ukloni, odmakne s mjesta rada ili polja svog djelovanja. Također može predstavljati konflikt opterećen komunikacijama među kolegama na radnom mjestu, između podređenih i nadređenih radnika kojom se kroz sustavne napadaje, tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ima za cilj diskriminirati osobu ili je isključiti iz svijeta rada.
Pojam mobbinga podrazumijeva različite obrasce zlostavljačkog ponašanja, a neki primjeri takvog zlostavljanja na radnom mjestu uključuju sljedeće:
- zastrašivanje, prijetnje, ucjenjivanje i uznemiravanje,
- socijalna izolacija žrtve i ignoriranje na poslu od strane ostalih zaposlenika,
- širenje zlonamjernih glasina i ogovaranje žrtve,
- omalovažavanje i podcjenjivanje žrtve i njezinog rada,
- postavljanje neostvarivih ciljeva i rokova koje je nemoguće ispuniti,
- namjerno davanje krivih informacija i uputa za rad,
- namjerno otežavanje posla žrtvi na bilo koji način,
- pričanje uvredljivih šala na račun žrtve i njezinih karakteristika (npr. nacionalnosti, izgleda, odijevanja itd.),
- zloupotreba informacija iz privatnog života žrtve kako bi joj se naštetilo,
- vikanje na žrtvu i korištenje vulgarnih riječi,
- neprestano kritiziranje žrtve bez opravdanja te nezasluženo kažnjavanje.
Posljedice mobbinga mogu se mjeriti simptomima- žrtva se osjeća demotiviranom za rad- radna produktivnost joj se smanjuje, gubi samopouzdanje i samopoštovanje. Također može doći do fobičnih simptoma koji su vezani uz izbjegavanje radnog mjesta ili osoba koje su ih dovele do traumatskog događaja. Može doći i do tuge, umora od života, poremećaja spavanja, gubitka apetita..
KAKO SE PONAŠATI I NOSITI S MOBBINGOM NA RADNOM MJESTU?
Mobbing je vrsta agresije s kojom se zaista nije lako nositi, posebno ako i u privatnom životu imate problema s kojima se svakodnevno borite. Iako bi se bilo kakva vrsta nesporazuma trebala moći riješiti normalnom komunikacijom, kod mobbinga je to ponekad nemoguće zato što se on najčešće pojavljuje u nesređenim poduzećima u kojima se ne provode programi za poboljšanje komunikacijskih vještina i međuljudskih odnosa.
Nažalost, u takvim situacijama se žrtva sama mora nositi i boriti s problemima. No, postoji mnogo načina da se situacija riješi, a na vama kao žrtvi mobbinga je da odlučite na koji način ćete se suočiti s njom:
1. Ostanite smireni
Ne dopustite zlostavljaču da Vas uznemiri ili da vidi strah. Time mu dajete do znanja da njegove riječi ne djeluju na Vas i zato postaju besmislene jer je poanta mobinga negativan psihološki utjecaj na pojedinca. Ako impulzivno i agresivno uzvraćate na mobbing, dobit ćete kontraefekt, a počinitelj će vas proglasiti emocionalno nestabilnim, razdražljivim, osjetljivim i nedovoljno kvalitetnim zaposlenikom. Ako imate bilo kakav nesporazum ili sukob na poslu, pokušajte ga riješiti mirnim putem te naučite prepoznati prve znakove mobbinga i reagirajte na diskretan i miran način. Ako osjećate da ste previše preplavljeni negativnim emocijama, pričekajte sa svojom reakcijom te pronađite način da se smirite prije nego reagirate.
2. Nemojte šutjeti
Nemojte tolerirati zlostavljanje – pri početku dajte osobi do znanja da je pretjerala i jasno postavite granice. Smireno i jasno povucite crtu jer budete li u tišini trpjeli, zlostavljač će nastaviti i s vremenom će doprijeti do Vas koliko god ga Vi ignorirali. Razgovarajte s nekom osobom od povjerenja o problemima koje doživljavate na poslu kako biste se emocionalno olakšali i vidjeli kako vaša situacija izgleda iz perspektive treće osobe.
3. Ne gurajte problem pod tepih
Ako ste nalazite u fazi akutne depresije, pokušajte ublažiti simptome vježbanjem, volontiranjem, putovanjem, psihoterapijom ili hobijima u kojima uživate kako biste spriječili ulazak u kroničnu depresiju, a ukoliko uočite da su se depresivni simptomi pogoršali te da više ne znate kako se nositi sa situacijom utoliko potražite pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vam znati pomoći.
Najveću štetu u ovakvim situacijama trpi žrtva i njezina obitelj koja na neizravan način proživljava cijelu situaciju. Pritom je važno naglasiti da dugotrajno zlostavljanje na osobu ostavlja brojne zdravstvene posljedice i rizik za razvoj fizičkih i psihičkih oboljenja.
4. Žalite se nadležnima
Na svakom poslu postoje odgovorni za ovakve situacije, čak i kad se radi o šefovima imate se kome požaliti. Bilo da se radi o odjelu za ljudske resurse ili nekome s višom pozicijom, uložite službenu žalbu s jasno opisanim događajima. Time dajete do znanja da je stvar ozbiljna i zlostavljač se može pobojati za svoje radno mjesto ili shvatiti da je pretjerao, a njegove radnje neće proći neopaženo i možda ćete spriječiti da se okomi na nekog drugog u budućnosti.
Ako ste već doživjeli mobbing, vjerojatno ste svjesni svega navedenoga te znate i sami koliko je važno na vrijeme reagirati i pomoći samome sebi kako biste održali kvalitetu života i nastavili normalno živjeti.
ŠTO NAPRAVITI AKO SVJEDOČITE MOBBINGU?
Založite se za osobu koja je napadnuta – nemojte stajati po strani. Iako se možda ne želite miješati, razmislite kako bi Vama bilo u toj situaciji i obranite kolegu od zlostavljača. Tad će i on sam imati više snage oduprijeti se.
Iako bi svaka tvrtka trebala imati kontrolu nad ovakvim situacijama, one ponekad nisu vidljive onima koji to kontroliraju pa je važno da čuvate sami sebe i ne dopustite drugima da Vas izbace iz takta.
KAKO SE RIJEŠITI MOBBINGA? – PRAVNI OKVIR
Prema odredbi iz čl. 7. st. 5. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje; ZOR-a), jedno od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa je zaštita njegovog dostojanstva za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnih redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Također je zabranjen bilo koji oblik izravne ili neizravne diskriminacije na području rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, osposobljavanju i usavršavanju (čl. 7. st. 4 ZOR). Do izravne diskriminacije dolazi kada se nekoga bez pravno opravdanog razloga stavlja u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji, na primjer na temelju rase, spola, imovinskog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, vjere, spolne orijentacije, političkog ili drugog uvjerenja. Jedan od primjera je tvrtka u kojoj unaprjeđenje dobivaju samo muški zaposlenici. Dok je izravna diskriminacija lako uočljiva i relativno lako uklonjiva, neizravna se diskriminacija teže uočava i sprječava. Ona postoji kad zakon, određeni kriterij ili praksa stavljaju osobe jednog spola u povoljniji položaj od osoba drugog spola. Jedan od primjera je zahtjev tvornica koja zabranjuje radnicima da nose pokrivala za glavu dok rukuju strojevima koja time diskriminira radnike koji nose vjersku odjeću.
Prvi korak u zaštiti od mobbinga je obraćanje poslodavcu, odnosno ovlaštenoj osobi za primanje i rješavanje zahtjeva za zaštitu dostojanstva radnika ili sindikalnom povjereniku (čl. 134. st. 2. ZOR-a). Ovisno o tome radi li se o poslodavcu iz državnog, javnog ili privatnog sektora, postupak i mjere mogu još detaljnije biti određene kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu (čl. 134. st. 1. ZOR-a). Ako se nakon obraćanja poslodavcu radniku ne pruži primjerena zaštita, odnosno ne poduzmu mjere za sprječavanje mobinga ili su one neprimjerene, daljnja se zaštita dostojanstva može zatražiti isključivo u sudskom postupku u roku od osam dana od kada je radnik prekinuo rad dok mu se ne osigura zaštita (134. st. 6. ZOR-a).
Također, radnik može podnijeti i kaznenu prijavu osoba koje nad njim vrše mobbing, jer vrijeđanje, ponižavanje i zlostavljanje kojim se narušava nečije zdravlje ili vrijeđaju prava na radu ili u svezi s radom, mogu predstavljati kazneno djelo.
Prema odredbi čl. 111. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu, te se isto odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Dakle, na temelju gore navedenih odredbi, ako radniku nije poštivano dostojanstvo, niti su mu osigurana prava koja ima na temelju radnog odnosa, isti ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obveznog prava.
Također, kada radnik doživljava psihološki teror na radnom mjestu, čime mu se ugrožavaju njegova prava, dostojanstvo i zdravlje, može svoja prava zaštiti traženjem sudske zaštite na temelju Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje; ZOO). To znači da ako radnik doživljava mobbing, može ostvarivati sudsku zaštitu temeljem onih odredbi ZOO-a kojima su propisana pravila o odgovornosti za štetu -tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pri tome se predmnijeva obična nepažnja, a svaki drugi stupanj nepažnje mora se posebno dokazati (čl. 1045. st. 1. i 2. ZOO-a). Obična nepažnja postoji kad štetnik u ponašanju ne upotrijebi pažnju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik ili stručnjak, što znači da bi osoba koja obavlja posao iz svoje profesionalne djelatnosti trebala postupati s povećom pažnjom, prema pravilima svoje struke i običaja.
Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) što znači da radnik naknadu štete može tražiti po sve tri osnove (čl. 1046. ZOO-a).
Postupak za zaštitu od uznemiravanja i diskriminacije kojim radnik zaštitu traži od poslodavca, radni je spor. Radnik, odnosno osoba koja je izložena mobbingu, ima pravo zatražiti od suda da naloži poslodavcu da prestane s radnjama koje dovode do povrede njegovih prava osobnosti (njegovo pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. (čl. 19. st. 2. ZOO) te da se uklone radnje koje su dovele do tih posljedica, te da iste ukloni.
Potrebno je pokrenuti tužbeni zahtjev koji može biti usmjeren na obvezu propuštanja poduzimanja određene radnje kojom se vrijeđa određeno pravo, pa čak i obvezu propuštanja budućih ponašanja (aktivnosti, propuštanja), te bi trebao biti vezan zahtjevom za naknadu štete.
Također, nadležnom se sudu moguće obratiti i zbog naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti gdje radnik mora u tužbi navesti pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su osoba koja je radnju počinila, koja je štetna radnja počinjena, šteta koja je nastala te njihovu uzročnu vezu i da je ta radnja protupravna. Neimovinska šteta dovodi do pravične novčane naknade koja se dosuđuje na temelju težine povrede i okolnosti slučaja.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autori teksta: Antonija Ruk i Frane Bogdan
Preporučite članak: