Sindikat graditeljstva Hrvatske i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za sektor graditeljstva. No iz Sindikata ističu kako su slučajevi kršenja tog ugovora česti, usprkos postojanju mehanizama državne kontrole provjere njegovog provođenja. Piše Karla Crnčević.
Osim iznimno visokih temperatura zbog koji su sindikati diljem Europe na nogama pokušavajući zaštiti radnike koji rade na otvorenom, među kojima su i građevinski radnici o čemu smo već pisali, vrlo važna vijest u javnom prostoru ovog ljeta otvorenje je Pelješkog mosta, za čiju je izgradnju bila zadužena kineska tvrtka CRBC. Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) za nju ima samo riječi hvale, što se ne može reći za većinu drugih stranih firmi koje grade na ovim prostorima. Privatne se tvrtke, naime, teško kontroliraju kada je odnos prema radnicima koje zapošljavaju u pitanju.
Kako navode na službenim stranicama, SGH je s tvrtkom CRBC od 2019. godine potpisao tri kolektivna ugovora na određeno vrijeme te dva aneksa ugovora kojima se, između ostalog, CBRC kao poslodavac obvezao na sve radnike zaposlene u tvrtki primjenjivati ugovorena prava iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Kolektivni ugovor im je omogućio snažniju zaštitu radnih prava, različit raspored rada za različite grupe radnika (pomoćne radnike, dostavljače, radnike koji upravljaju strojevima…), zagarantirani su im slobodni dani, osmosatno radno vrijeme te zaštita na radu.
SGH je više puta pokazao kako je posebno fokusiran na uvjete rada koje postavljaju strane tvrtke, kako bi se na vrijeme spriječio potplaćeni i neregulirani rad stranih radnika. Nedavno smo, u više navrata, pisali o slučaju otpuštanja skupine turskih radnika zbog kontakta sa Sindikatom koji ih je preko distribucije letaka pokušao upoznati s radnim pravima koja im pripadaju. Turske tvrtke, odgovorne za otpuštanje i vraćanje radnika u matičnu zemlju, Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. i Ci-Ay Mühendislik angažirala je HŽ Infrastruktura na projektu obnove pruge Koprivnica-Križevci koji je skuplji i od projekta izgradnje Pelješkoga mosta.
Prije akcije informiranja radnika, SGH je pristupio i predstavnicima poslodavca, s namjerom da obje strane informira o postojanju i proširenoj primjeni Kolektivnog ugovora graditeljstva, koji obvezuje sve poslodavce koji obavljaju djelatnost graditeljstva u Hrvatskoj. Tijekom razgovora s radnicima Sindikat je informiran da se odredbe Kolektivnog ugovora grubo krše. Da ponovimo; radnici su izjavili da rade između 250 i 300 sati mjesečno (ponedjeljak – subota od 07:00 do 18:00 sati, nedjeljom nešto kraće), da se prekovremeni rad, kao i rad u otežanim uvjetima rada ne plaćaju dodatno, te da ne ostvaruju naknadu plaće za vrijeme bolesti.
Nakon toga, SGH je tražio hitnu reakciju Državnog inspektorata Republike Hrvatske u ispitivanju okolnosti ovoga slučaja, ali i uključivanje Ministarstva prometa, veza i infrastrukture, te HŽ Infrastrukture kao investitora u rješavanje ovoga problema, s obzirom na to da je riječ o projektu financiranom velikim dijelom sredstvima EU-a i ugovoru potpisanom s tvrtkama koje ne poštuju zakone Republike Hrvatske.
Kako doznajemo iz razgovora s Domagojem Ferdebarom, glavnim tajnikom regionalnog ureda SGH, gotovo se ništa nije promijenilo od sastanka u veljači. Sindikat je Inspektoratu nudio zajednički izlazak na teren i podršku kod provođenja istražnog postupka protiv poslodavaca koji su otpuštanjem skupine radnika prekršili niz odredbi koji štite pravo na sindikalno organiziranje radnika, ali je Inspektorat to odbio. Iako se istražni postupak nije puno pomaknuo s mjesta, SGH se ipak pobrinuo za radnike koji su otpušteni i vraćeni matičnu zemlju te je posredovao u njihovom spajanju s drugim građevinskim firmama koje su ih zaposlile nakon incidenta.
13. srpnja SGH i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali su četvrte izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za sektor graditeljstva. U novom ugovoru plaće su za narednih godinu dana povećane i ugovorene u 11 grupa složenosti u rasponu od 5.100,00 do 15.000,00 kuna. Povećana je prigodna nagrada s 2.400,00 kn na 2.600,00 kn te dnevnice u rasponu od 130,00 do 200,00 kn ako radnik boravi na terenu (ne putuje svaki dan kući), a ako putuje svaki dan kući dnevnica za rad na terenu iznosi od 80,00 do 130,00 kn.
Iz Sindikata su komentirali kako osim inzistiranja unaprjeđivanja uvjeta rada kolektivnim ugovorom puno pažnje pridaju kontroli njegovog provođenja. Na pitanje kakvo je stanje u sektoru u odnosu na tu problematiku, odgovaraju kako je u sindikat uključeno oko 5.000 radnika i kako se u tvrtkama u kojima su sindikalno organizirani kolektivni ugovor provodi, a njegovo se provođenje kontrolira. Ono na što ne mogu utjecati su tvrtke koje namjerno zaobilaze obavezu poštivanja granskog kolektivnog, te Sindikat ulaže puno truda na terenu kako bi to više tvrtki upoznali s njihovom zakonskom odgovornošću te na taj način zaštitili što više radnika.
Na pitanje možemo li govoriti o razlikama između stranih i domaćih poslodavaca koji grade na prostoru RH, Ferdebar odgovara kako nema veze je li tvrtka strana ili domaća već tko i kako njome upravlja. Objašnjava kako se tvrtke ugrubo mogu podijeliti u tri skupine: one koje se same jave s upitima o zakonima i propisima koji se moraju poštovati, firme koje Sindikat kontaktira a nakon toga one preuzmu odgovornost i one koje i nakon direktnih upozorenja odbijaju ispoštovati zakon i provoditi granski kolektivni ugovor.
Iako su se na sastanku održanom u Ministarstvu povodom slučaja otpuštanja turskih radnika sve uključene strane (Ministarstvo, investitor i Sindikat) složile da zakone i propise iz radno-pravnog područja, kao i granski kolektivni ugovor trebaju poštivati svi poslodavci u graditeljstvu koji rade u RH, čini se da je to još uvijek daleka budućnost, unatoč tome što postoje jasni i konkretni mehanizmi snažnije kontrole pojedinih uvjeta rada. Neki od mehanizama nadzora su kontrola isplate ugovorenih plaća (isključenje ponuditelja u postupcima javne nabave) te radno socijalna klauzula o obaveznoj primjeni granskog kolektivnog ugovora kod ugovaranja poslova i praćenja izvođenja radova od strane naručitelja.
Sve dok Inspektorat i nadležno Ministarstvo budu spori u istragama i kažnjavanju poslodavaca koji krše zakon, a time ugrožavaju i obespravljuju radnike parazitiranje na prekovremenom neplaćenom radu onih koji nisu u prilici izboriti se za bolje, unatoč Sindikatu koji daje sve od sebe da to promijeni, ne treba nas iznenađivati.
Objavu ovog teksta podržala je Zaklada Rosa Luxemburg – Southeast Europe sredstvima Ministarstva za vanjske poslove Savezne Republike Njemačke.
Naslovna fotografija: Petra Ivšić
Tekst napisala:
Preporučite članak: