Društvo patronažnih sestara, jedno od stručnih društava Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), ove godine provodi ciklus radionica za svoje članice u sklopu projekta Interaktivna edukacija u zdravstvenom sustavu usmjerena vulnerabilnim skupinama. Na radionicama se polaznice upoznaju s pojavom i nošenjem sa sindromom izgaranja na poslu – s kojim se u praksi često susreću zbog velikog radnog opterećenja. Prema riječima voditeljice projekta, patronažne sestre Astrid Maljković Pleše, još jedan cilj radionice je “da zdravstveni djelatnici dobiju dodatna znanja u radu sa obiteljima koje imaju jedno ili više djece s teškoćama u razvoju, osobito na području komunikacije”.
Osim Društva patronažnih sestara, u provedbi projekta sudjeluju i udruga BRID, Dom zdravlja Zagreb-Centar, društvo Naša djeca iz Siska, Opća bolnica “Ivo Pedišić” te Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba, koji se zajedno trude osnažiti medicinske sestre u svakodnevnom radu, ali i povezati aktere iz različitih dijelova zdravstvenog sustava te drugih organizacija koje se bave osiguravanjem zdravstvene zaštite i praćenjem njene kvalitete i dostupnosti.
Vođenje radionica povjereno je psihoterapeutkinji Lijljani Marinac, koja je prethodno već vodila slične programe za medicinske sestre Doma zdravlja Zagreb-Zapad. Zajedno s polaznicama tog edukacijskog ciklusa, Marinac je oblikovala tri pitanja koja se najčešće pojavljuju u praksi medicinskih sestara, a izvor su stresa na poslu. “To su odnos između sestara i pacijenata, onaj između sestre i ostatka medicinskog tima te sindrom izgaranja na poslu, odnosno burn out”, pojasnila je voditeljica. “Što se tiče izgaranja na poslu, ono je najčešće u takozvanim pomagačkim strukama. Ne bih izdvajala medicinske sestre, to jest jako stresan posao, ali isto vrijedi i za ostale medicinare, socijalne radnike… Mislim da je težina tih poslova velika i da im svima treba pružiti adekvatnu podršku.”
Djelatnost patronažnih sestara prošla je kroz brojne promjene od početka devedesetih do danas. Među najvećim promjenama je zasigurno prelazak na takozvani slobodni odabir liječnika te uvođenje koncesija u obiteljsku medicinu, čime je narušen kontinuitet patronažne zaštite. Te promjene su znatno utjecale na odnos i komunikaciju s liječnicima, ali i pacijentima. Među ostalim, naglasile su polaznice jedne od radionica, došlo je do zamjetne promjene u demografskoj slici pacijenata te promjenama učestalosti određenih zdravstvenih poteškoća, ali iste nisu popraćene promjenama u sustavu koje bi sestrama pomogle u nošenju s novonastalom situacijom.
Isto tako, dugo vremena unutar patronažne djelatnosti nisu razvijeni adekvatni alati za evidentiranje sestrinskih postupaka, što je u aktualnom sustavu stvorilo značajne probleme u komunikaciji s nadležnim fondom i financiranjem. Sveopće nerazumijevanje rada patronažnih sestara od strane različitih institucija konačno je dovelo i do toga da njihovo radno opterećenje nekontrolirano poraste. Danas se patronažne sestre, koje brojčano predstavljaju iznimno malu skupinu među medicinskim radnicima, skrbe za izuzetno velik broj pacijenata pri čemu najveći dio njihovog vremena odlazi na kurativne postupke. Drugim riječima, zbog porasta radnog opterećenja i drugih promjena u zdravstvenom sustavu, sve manje vremena ostaje za obavljanje onih zadataka koji spadaju u domenu zdravstvenog odgoja i obrazovanja.
Sve navedeno direktno se odražava na radne uvjete patronažnih sestara, koji postaju sve teži, a stopa iscrpljenosti sve viša. “Burn out u praksi patronažnih sestara može se naslutiti u smanjenoj učinkovitosti pri provođenju radnih zadataka, sve većoj stopi bolovanja i u konačnici pojavi odlaska medicinskih sestara iz patronažne djelatnosti. Ono što je nekad bio poželjan posao danas postaje jedan od najmanje poželjnih u sestrinstvu”, naglasila je Maljković Pleše.
Kako bi se takva situacija promijenila nabolje, naglasili su u društvu, potrebno je aktivno raditi na promicanju važnosti patronažne službe u javnosti, a pacijente i druge medicinske radnike upoznavati s njihovim aktivnostima. “DPS HUMS-a u posljednjih godinu dana radilo je na promicanju patronažne djelatnosti, međusobnom povezivanju kolegica i kolega, ali i na povezivanju s stručnim i civilnim udrugama. Osim toga krenuli smo s edukacijama poput ove o kojoj danas pričamo. To je smjer u kojem želimo dalje raditi”, rekla je voditeljica projekta.
*Projekt se provodi uz financiranje Grada Zagreba
Vijest napisala:
Preporučite članak: