Pandemija koronavirusa i kapitalistički odgovori na krizu diljem svijeta gurnuli su radnike i radnice u još gori položaj i borbu za preživljavanje. Mnogo je vijesti o masovnim otpuštanjima, zatvaranju poduzeća, smanjenju plaća, ali diljem svijeta radnici i radnice se i bune i organiziraju. Donosimo vam kratak pregled prosvjeda i štrajkova u kolovozu.
„Želimo ići kući”, uzvikivale su prošli tjedan migrantske radnice iz Gambije ispred gambijskog konzulata u Bejrutu. Radnice zahtijevaju hitan odlazak iz Libanona, zbog sve veće ekonomske krize u zemlji i pogoršanih uvjeta rada. Na prosvjedu su istaknule kako je sponzorski sustav (tzv. kafala sustav) preko kojeg su došle raditi u Libanon zapravo moderno ropstvo. Ovoga su mjeseca u Bejrutu prosvjedovale i radnice iz Etiopije i Kenije. Kenijske radnice i njihova djeca prosvjeduju pred kenijskim konzulatom, za koji tvrde da samo naplaćuje preskupe pristojbe i ne pomaže im ni u čemu. Libanonske sigurnosne snage upale su nedavno u kuću kenijske aktivistkinje i radnice Eunice Nandako, na temelju pritužbe konzula Sayeda Chalouhija koji ju je optužio da je u javnosti iznijela lažne podatke. Snage sigurnosti zaplijenile su njen mobitel i privele je u policijsku postaju.
Kenijske radnice u međuvremenu nastavljaju prosvjede ispred svog konzulata, zahtijevajući besplatnu evakuaciju s obzirom na ekonomski kolaps, pandemiju i eksplozije koje su nedavno razorile Bejrut. Traže i da se uspostavi službena potraga za migrantskim radnicama koje se još vode nestalima nakon eksplozije. CNN je nedavno objavio istraživanje u kojem su dokumentirana zlostavljanja i eksploatacija kenijskih radnica od strane konzula Chalouhija i njegovog pomoćnika Kassema Jabera. U istraživanju se detaljno opisuje i krađa osobnih stvari radnica, kao i tjeranje na prisilne seksualne odnose kako bi dobile novac za avionske karte za Keniju. O problemima migrantskih radnica u Libanonu pisali smo ranije i na Radničkim pravima.
Početkom kolovoza internetom su se proširile i vijesti o radničkim štrajkovima u Katru. Više stotina radnika sudjelovalo je u štrajkovima 4. i 5. kolovoza. Human Rights Watch (HRW) je naveo kako radnici i radnice prosvjeduju protiv loših radnih uvjeta, kašnjenja plaća i prijetnji smanjenjem plaća. Radnici s kojima je razgovarala Al Jazeera požalili su se na loše životne uvjete, te tvrde da im da njihovi poslodavci nisu obnovili radne dozvole, niti im omogućili promjenu poslodavca. Prema izvješćima, većina od nekoliko stotina radnika zaposlenih u dvije građevinske tvrtke, Tashgeel Group i Iskan Group, na isplatu plaća čeka već pet mjeseci.
Na ulice Bogote u Kolumbiji ovaj su mjesec izišli radnici i radnice koji rade kao dostavljači tvrtke Rappi. Štrajkali su i prosvjedovali zbog sve gorih radnih uvjeta. Rappi ima oko 50 tisuća dostavljača, poznatih kao Rappitenderos, od kojih su mnogi migranti i migrantkinje iz Venezuele. Neformalne grupe radnika pozvale su na štrajk i protest zbog blokiranja računa Rappitenderosa, narudžbi sa sve slabijim plaćanjem i bodovnog sustava koji postavlja nemoguće ciljeve isporuke. Na motociklima i biciklima vozili su se Bogotom, trubili i obustavljali promet. O poteškoćama organiziranja dostavljača pisali smo i ranije na Radničkim pravima – intervju o organiziranju radnika u Kanadi pročitajte ovdje.
Ilustracija migrantske radnice u Libanonu, autorica: Jana Traboulsi
U užeglom osmom mjesecu štrajkalo se i u Iranu. Usred povećanja slučajeva oboljelih od koronavirusa, tisuće radnika na jugu Irana izvelo je iznenadne štrajkove u za Iran presudnom naftnom i petrokemijskom sektoru. Prema medijskim izvještajima, najmanje deset tisuća radnika sudjelovalo je u valu štrajkova na gotovo 30 naftnih i petrokemijskih postrojenja, uključujući rafinerije Abadan, Parsian i Qeshm. Štrajkovi su također izvedeni u petrokemijskom kompleksu Lamerd, te na nekim dijelovima South Parsa, najvećeg svjetskog plinskog polja. Radničke akcije su se odvile u najmanje 11 iranskih provincija od početka kolovoza, kao znak protesta zbog neisplaćenih plaća i sve težih i nesigurnijih radnih uvjeta. Američka kampanja „maksimalnog pritiska“ na Iran, koja uključuje ekonomske sankcije, embargo na medicinsku opremu i lijekove te vojne prijetnje dodatno je pogoršala socijalnu i ekonomsku krizu u zemlji, a općem nemiru pridonosi i loše snalaženje Irana u odgovoru na pandemiju koronavirusa. Činjenica da su ovakvi štrajkovi događaju u najvažnijem gospodarskom sektoru u Iranu svakako će imati utjecaja na daljnji razvoj događaja u zemlji.
Nekoliko tisuća radnika i radnica u školstvu izišlo je ovaj mjesec na ulice Irbida, Džeraša i drugih gradova Jordana, kako bi prosvjedovali protiv vladine odluke da zatvori sindikat jordanskih učitelja. Zatražili su i hitno puštanje na slobodu 13 zatvorenih čelnika i čelnica sindikata, koji trenutno štrajkaju glađu u jordanskim zatvorima. Naime, glavni državni tužitelj Jordana 25. srpnja je donio odluku da se rad Sindikata učitelja obustavi na dvije godine, nakon čega je uslijedila provala u sjedište sindikata i uhićenja sindikalnih vođa. Vijeće sindikata pozvano je na ispitivanje u vezi s "kaznenim prijavama i korupcijskom prijavom" nakon što su vladini dužnosnici optužili taj sindikat da provodi "islamističku agendu”.
Nakon burnog mjeseca koji su u Boliviji obilježili protesti radnika i poljoprivrednika, Movimiento al Socialismo (MAS, stranka svrgnutog predsjednika Evo Moralesa) postigla je dogovor s režimom Jeanine Áñez - MAS i organizacije koje su službeno predvodile prosvjede, među njima i Bolivijska federacija radnika (COB), pozvali su prosvjednike na demobilizaciju blokada, što je u očima brojnih radnika sada viđeno kao izdaja. Sredinom kolovoza tisuće rudara pridružilo se blokadama cesta koje povezuju grad Oruro s Cochabambom, zahtijevajući odlazak Añez s vlasti. Istovremeno se odvijala i borba radnika Gradskog poduzeća za odvoz smeća (EMSA) u Cochabambi, gdje je podignuto više od 50 cestovnih blokada. Radnici i radnice su se usprotivili imenovanju novog menadžmenta tvrtke, kao i najavama o privatizaciji tvrtke. Pokušali su zauzeti gradsku vijećnicu, ali ih je policija zaustavila. Brojni radnici i radnice medijima su izjavili da će nastaviti prosvjedovati i da neće odustati u borbi za svrgavanje Añez.
Izvor naslovne fotografije: Twitter Diana Acuna
Vijest napisala:
Preporučite članak: