Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Kada govorimo o pojmu godišnjeg odmora, on je jedno od ustavnih i zakonskih prava radnika koje je predviđeno Zakonom o radu Republike Hrvatske (ZOR). Prema jednoj od definicija, godišnji odmor se definira kao pravo radnika i obveza poslodavca čija je svrha pružanje mogućnosti radniku da se na trošak poslodavca fizički, ali i psihički odmori nakon neprekidnog rada u duljem trajanju s ciljem obnavljanja njegovih radnih sposobnosti. Svrha davanja godišnjeg odmora je odmor zaposlenika od radnog odnosa, zadataka i obveza koje iz njega proizlaze ali i radi slobodnog vremena koje će iskoristiti za opuštanje i razonodu.
ZOR navodi kako radnik ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 4 tjedna. Kao iznimka se navodi mogućnost godišnjeg odmora u trajanju od 5 tjedana ali samo u slučaju kada se radi o maloljetniku ili radniku kojeg unatoč primjeni mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja - npr. rudar, vatrogasac, vojnik, policajac, pilot... Bitno je napomenuti kako se kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i radničkog vijeća, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora nego što je zakonski predviđeno. Iz navedenog proizlazi kako poslodavac može kroz interne akte kao npr. pravilnikom o radu definirati trajanje godišnjeg odmora dulje od zakonska 4 tjedna, no ne može odrediti da isti traje primjerice 3 tjedna, jer bi u tom slučaju bilo povrijeđeno radnikovo zakonsko pravo. Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor tek po proteku 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca. U skladu s tim, radnik koji ne ostvari uvjete za godišnji odmor u trajanju 4 odnosno 5 tjedana ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora koji se utvrđuje u trajanju jedne dvanaestine godišnjeg odmora na godišnjoj bazi za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
U godišnji odmor se neće uračunavati blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta. Znači ako određenom radniku radni tjedan traje od ponedjeljka do petka a subotu i nedjelju ima slobodno u vrijeme godišnjeg odmora uračunava mu se samo 5 dana jer su samo to dani kada je bio dužan raditi. U slučaju da jedan od tih 5 dana bude recimo Uskrs tada se taj dan neće računati kao godišnji odmor jer radnik taj dan svakako ne bi radio. Iznimno, ako bi radnik prema rasporedu radnog vremena na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi ali na svoj zahtjev koristi godišnji odmor na taj dan, tada će se taj dan računati pod godišnji odmor.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Takav iznos ne može iznositi manje od njegove prosječne mjesečne plaće za zadnja 3 mjeseca. Nijednom radniku zakonski nije dopušteno odreći se svog godišnjeg odmora, niti je dopušteno od poslodavca zahtijevati isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Za iste stvari nije dopušten niti sporazum između radnika i poslodavca, on bi predstavljao jedan od najtežih prekršaja u području radnih odnosa. U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
Što ako ne uspijemo iskoristiti godišnji odmor?
Često se radnici nađu u situaciji gdje ne uspiju iskoristiti godišnji odmor u kalendarskoj godini u kojoj su ga stekli. Zakon određuje da se neiskorišteni godišnji odmor može iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Iznimno, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. Raspored prema kojem radnici koriste godišnji odmor utvrđuje poslodavac i to najkasnije do 30. lipnja tekuće kalendarske godine. Poslodavac prilikom utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Radnik ima pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora kada on to želi uz obvezu obavještavanja poslodavca najmanje 3 dana prije njegova korištenja.
Poslodavac može radniku odobriti korištenje godišnjeg odmora unutar otkaznog roka, a da to ne utječe na tijek otkaznog roka. Pritom, godišnji odmor ne produljuje tijek otkaznog roka pa postoji mogućnost da otkazni rok istekne dok je radnik na godišnjem odmoru, a prije nego li radnik iskoristi cijeli godišnji odmor. U tom slučaju poslodavac neće produžiti otkazni rok za onoliko dana koliko je radniku još ostalo, već će mu za preostale dane godišnjeg odmora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Autor naslovne fotografije: Marko Verch
Autor teksta: Filip Martinović
Preporučite članak: