Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Otpremnina se definira kao novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada (čl. 126. st. 1. Zakona o radu NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje; ZOR). Iznimno od ovog, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem, te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (čl. 126. st. 2. ZOR). Zakon o radu određuje minimalni iznos otpremnine, a drugim izvorima se to može urediti i povoljnije za radnika. Propisano je da se otpremnina ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario tri mjeseca prije prestanka ugovora i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 126. st. 3. ZOR). Također, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drugačije. To je u skladu s načelom in favorem laboratoris odnosno u korist radnika, prema kojem, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo (čl. 9. st. 3 ZOR). Osim zakonske obveze poslodavca na isplatu otpremnine, obveza na isplatu otpremnine može se urediti i kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu, pojedinačnim odlukama poslodavca i sporazumima. Sukladno razlogu i svrsi, osim otpremnina koje se isplaćuju zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, mogu se ugovoriti i otpremnine zbog ranijeg umirovljenja, poticajne otpremnine za radnike koji dobrovoljno pristanu na prestanak radnog odnosa u cilju restrukturiranja poslodavca, sporazumne otpremnine i otpremnine za odlazak u mirovinu (Otpremnine - pravo radnika i porezno određenje; Marija Zuber, Računovodstvo i financije, br. 12, god. 2017, str. 94.). Tu je vidljiva ideološka karakteristika otpremnine kao nagrada radniku za vjernost poslodavcu te kao način učinkovitog upravljanja ljudskim resursima.
Kao jedan od predviđenih načina prestanka ugovora o radu je sporazum radnika i poslodavca. Zakon propisuje da taj sporazum mora biti zaključen u pisanom obliku upravo radi sigurnosti obje ugovorne strane (čl. 113. st. 1. ZOR). S obzirom na to da ugovor o radu predstavlja dvostrani pravni posao, sporazumni raskid ugovora predstavlja dvostrano obvezni akt kojim je izražena suglasnost volja radnika i poslodavca za raskidom ugovornog odnosa. To znači da druga strana nije dužna pristupiti takvom sklapanju ako to ne odgovara njenoj volji i interesima. Zbog toga je potrebno pažljivo proučiti odredbe sporazuma te se savjetovati u vezi svojih mogućnosti. Dakle, ako postoji suglasnost volja obje strane, sporazumom će se regulirati sve okolnosti vezane za prestanak radnog odnosa. Zakonom nije propisana obveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog raskida, ali tu obvezu mogu stvoriti ugovorne strane same, sporazumom, jer im to omogućava sloboda ugovaranja. Također, obveza na otpremninu može biti izrijekom određena ugovorom o radu upravo u slučaju sporazumnog raskida. Kad se obveza isplate otpremnine ugovori, takva je otpremnina u ukupnom isplaćenom iznosu plaća radnika te je poslodavac obvezan na ukupni iznos obračunati i uplatiti sve propisane doprinose iz plaće i na plaću, te porez na dohodak i mogući prirez. Što se tiče sporazuma, poslodavac i radnik mogu ugovoriti povoljniji iznos primjerice u visini jedne bruto plaće za svaku godinu, mogu ugovoriti da se otpremnina određuje za povoljnije godine radnog staža npr. za ukupne godine radnog staža u djelatnosti, a ne samo za radni staž kod poslodavca, te mogu ugovoriti iznos bez ograničenja od najviše šest mjesečnih plaća. Važno je da ugovorne strane pronađu zajedničke točke i time zadovolje svoje ponekad suprotstavljene interese te izbjegnu sukobe.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
**Članak izvorno objavljen 31. 07. 2019. godine sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN151/2022) 2023. godine uskladile su Antonija Ruk i Ira Kajtazović.
Preporučite članak: