Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Godine za nama donijele su globalnu nestabilnost i brze promjene na društvenim i ekonomskim poljima. Ni Hrvatska nije bila izuzeta od toga, pa je tako doživjela svojevrstan vrhunac kriznog razdoblja u trenucima epidemije COVID-19 virusa i razornog potresa koji je pogodio našu državu. Suočeni s do sada nepoznatom situacijom u kojoj svijet kao da je stao trebalo je djelovati brzo, konstruktivno i korisno kako bi se što prije svi životni procesi vratili u normalne okvire. Vlade mnogih država, pa tako i naša, donosile su razne mjere financijske naravi za očuvanje radnih mjesta u situacijama u kojima je radnicima bilo onemogućeno obavljanje poslova, a posljedično tome i privređivanja za sebe i svoju obitelj.
U najgoroj poziciji našli su se radnici čiji se ugovoreni posao morao obavljati „fizički“, odnosno moraju biti prisutni na radnom mjestu, a zbog epidemioloških ograničenja nisu to mogli ispuniti. U ipak nešto boljoj i komotnijoj situaciji bili su radnici čiji je opis posla uključivao, a nekada i bio samo rad na daljinu (najčešće od kuće). Potrebu za reguliranjem rada na daljinu/na izdvojenom mjestu prepoznao je i naš Zakon o radu (ZOR; NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) kada je 2023.g. izmjenama i dopunama Zakona uveo takav oblik rada u zakonodavni okvir. karakteristike i obilježja takvog rada ukratko ćemo izložiti dalje u tekstu.
Karakteristike
S obzirom na sličnost ovih pojmova, za početak ćemo izložiti zakonske definicije rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, kako bi se što bolje uočile razlike, ali i osnovne karakteristike ovih instituta. ZOR rad na izdvojenom mjestu definira kao “rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca” (čl. 17. st. 1. ZOR-a). Nasuprot tome, rad na daljinu isti zakon definira kao “rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu” (čl. 17. st. 2. ZOR-a). Već i iz samog naziva očito je da je ovim pojmovima zajedničko, a i po tome su posebni u odnosu na druge načine obavljanja rada, to da se posao ne obavlja na radnom mjestu već na nekoj drugoj lokaciji. Kod rada na izdvojenom mjestu ta lokacija je u najvećem broju slučajeva dom radnika, ali zakon dopušta da to bude i neki drugi prostor slične namjene, međutim bitno je da se ta lokacija bude ugovorena između poslodavca i radnika. Nasuprot tome, rad na daljinu puno je fleksibilniji u tom segmentu. Radnik uz dogovor s poslodavcem, ali i na svoju inicijativu može mijenjati svoje mjesto rada, pa nužno ne mora biti ni u istoj državi u kojoj poslodavac posluje ili u kojoj je poslovni nastan tog poslodavca. Takva vrsta rada u moderno vrijeme jedan je od najpoželjnijih oblika zaposlenja zbog raznih benefita (rad iz okruženja koje nam najviše odgovara, mogućnost rada u zemljama s poreznim olakšicama za zaposlene,...) koje sa sobom donosi, a često se u medijima i općenito u društvu nazivaju digitalnim nomadima.
Zakonodavni okvir
Već smo spomenuli kako ZOR definira ove oblike rada, a sada ćemo reći nešto više o ostalim aspektima ovakvog zaposlenja. I rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu mogu se obavljati kao stalan, privremen ili povremen rad (čl. 17. st. 3. ZOR-a). Neki poslovi ne mogu se obavljati na ovakav način. To su oni poslovi koji su ZOR-om ili drugim zakonom propisani kao poslovi s posebnim uvjetima rada, odnosno takvi poslovi kod kojih, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. Primjeri takvih poslova s posebnim uvjetima rada su: poslovi vatrogasca, čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem, ronilački poslovi, poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom prometu…
Zadnjom izmjenom ZOR-a u zakon su uvrštene neke odredbe koje su iskustveno ponukane već spomenutom krizom. Pa tako u slučaju da nastanu izvanredne okolnosti koje su rezultat epidemije bolesti, potresa, poplave, ekoloških incidenata i tome sličnih pojava, poslodavac može s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, a da pritom ne mijenjaju postojeći ugovor o radu, ako takve okolnosti traju 30 dana. U slučaju da potraju duže od tog perioda, poslodavac je dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada (aneks postojećeg ugovora o radu ili potpuno novi ugovor o radu) (čl. 17. st. 5. ZOR-a).
Obvezni sadržaj ugovora
Ugovor o radu na izdvojenom mjestu i ugovor o radu na daljinu, odnosno potvrde o sklopljenom takvom ugovoru moraju imati neke opće i neke posebne sastojke. Oba ova ugovora, odnosno potvrde moraju imati tzv. obvezni sadržaj svakog ugovora o radu. Taj sadržaj određen je člankom 15. ZOR-a, a tiče se najviše osnovnih podataka o ugovornim stranama i opisu i načinu izvršavanja rada. Dakle, obvezni sadržaj svakog ugovora o radu su podaci o strankama, mjestu rada, nazivu radnog mjesta, datumu sklapanja ugovora i početka rada, sklapa li se ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme, podaci o godišnjem odmoru, o radnom vremenu, plaći i otkazivanju ugovora. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu uz te podatke mora sadržavati i dodatne podatke o:
- organizaciji rada koja bi omogućavala radniku dostupnost njegovih kolega, ali i informacija i komunikacijskih kanala
- načinu evidentiranja radnog vremena
- sredstvima rada koja je poslodavac dužan nabaviti, održavati i instalirati te o načinu naknade troškova u vezi s time
- naknadi troškova nastalih u obavljanju posla
- načinu ostvarivanja jednakosti prava na sudjelovanje radnika u odlučivanju u sklopu radničkog vijeća
- trajanju rada (čl. 17. a st. 1. ZOR-a).
Ugovor o radu na daljinu/pisana potvrda također ima slično određenje kao i prethodno spomenuti ugovor. On mora sadržavati sve podatke koji čine obvezni sadržaj svakog ugovora o radu te sve već gore nabrojane točke (točke 3. i 4. mogu i ne moraju ugovoriti). Uz sve to i podatak o pravu radnika da slobodno određuje gdje će obavljati rad, a što je ujedno i pozitivna odrednica ovakvog oblika zaposlenja.
Obveze i prava poslodavca prema radnicima
Kao primarna obveza poslodavca nameće se poštivanje načela jednakosti plaća i drugih materijalnih prava osoba koji rade u prostorijama poslodavca i onih koji rade na izdvojenom mjestu ili na daljinu. Točnije takve osobe, ako rade iste ili slične poslove, moraju isto biti i plaćene jer se na temelju mjesta rada ne može vršiti financijska diskriminacija.
Nadalje, pri reguliranju takvog rada nametnulo se pitanje podmirenja troškova koji radniku nastanu prilikom izvršavanja posla u drugim prostorijama koje nisu prostorije poslodavca. U tom smislu, ZOR određuje da je poslodavac dužan/može podmiriti troškove nastale u obavljanju posla (ako radnik radi 7 ili više dana u mjesecu na izdvojenom mjestu poslodavac mora podmiriti troškove obavljanja takvog rada, dok se kod rada na daljinu podmirenje troškova posebno ugovara), te je dužan i održavati opremu koja radniku koristi u obavljanju rada (internet prijemnik, kompjutori, printeri...), a pritom je radi toga ovlašten ući u dom radnika. Također, dužan je i osigurati da se rad obavlja na način koji ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uz poštivanje njegovog privatnog života i vremena (čl. 17. b st.1., 3., 4., 5. ZOR-a).
Pravo radnika da radi na izdvojenom mjestu
Socijalna država išla je za tim da u slučajevima prijeke potrebe, koji su određeni zakonom, radnicima omogući da rad iz prostorija poslodavca zamijene za rad na izdvojenom mjestu. U slučaju:
- zaštite zdravlja uslijed dijagnosticirane bolesti ili utvrđenog invaliditeta
- trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do njihove 8 godine života
- pružanja osobne skrbi koja je potrebna članu uže obitelji ili osobi s kojom radnik živi, a uvjetovana je ozbiljnim zdravstvenim stanjem
radnik ima pravo od poslodavca zatražiti izmjenu ugovora o radu kojim bi se na određeno vrijeme ugovorio rad na izdvojenom mjestu (čl. 17. c st. 2. ZOR-a).
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Ljubomir Frane Peroš
Preporučite članak: