Prema dostupnim statističkim podacima, više od 44 posto studenata rade neki plaćeni stalni ili povremeni posao tijekom semestra preko Studentskog servisa[1]. Većina studenata obavlja studentske poslove preko ljetnog odmora, ali nerijetko rade i tijekom akademske godine. Studenti sveučilišnih studija većinu svojih prihoda ostvaruju od obitelji i stipendija, dok se u manjoj mjeri oslanjaju na posao. Studenti stručnih studija ponajviše se oslanjaju na prihod od posla. Posao je posebno važan i visok izvor prihoda za izvanredne studente, dok je njihov prihod od stipendija i obitelji nizak. Struktura prihoda povezana je i s razinom obrazovanja roditelja studenata. Iznadprosječne prihode od obitelji imaju studenti čiji barem jedan roditelj ima visokoškolsko obrazovanje. S druge strane, studenti čiji roditelji imaju osnovnoškolsko obrazovanje rjeđe se mogu oslanjati na prihod od obitelji i ušteđevine pa češće obavljaju stalne poslove uz pomoć kojih pokrivaju najveći dio svojih troškova studija.
Tijekom rada studenti se često susreću s nedoumicama i problemima vezanim uz djelovanje posrednika (studentski servis), učlanjivanjem te problemom neisplate naknade za obavljeni studentski posao. Većina nedoumica riješena je donošenjem Zakona o obavljanju studentskih poslova (ZOSP)[3] te dužnošću svakog posrednika da u zakonom predviđenom roku donese opće uvjete poslovanja koji su kasnije sastavni dio svakog ugovora o obavljanju studentskog posla.
Prema ZOSP-u, prilikom obavljanja nekog studentskog posla, ugovor se sklapa između ovlaštenog posrednika (SC), naručitelja posla i studenta[4]. U tom trostranom odnosu svaka strana ima zakonom propisane kako ovlasti, tako i zadaće. Nedoumica glede definicije studenta je riješena tako da se studentom smatra svaka osoba za vrijeme studiranja koja je u prethodnoj akademskoj godini ostvarila najmanje 1 ECTS bod, a ne studira dvostruko više od predviđenog trajanja studija te ako nije dva puta promijenila studijski program i treći puta upisala prvu godinu iste razine.[5] Ovlašteni posrednici su studentski centri ili visoka učilišta koja imaju centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, a koja ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje.[6] Naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvođačem sklopila ugovor o obavljanju studentskog posla i za koju izvođač obavlja taj posao.[7]
Čemu služi naknada?
Studenti se često pitaju zašto ovlašteni posrednik uzima naknadu te koje su njegove zadaće koje mora ispuniti za vrijeme posredovanja. Ovlašteni posrednik je tim novcem prvenstveno dužan poticati i pomagati zastupljenost studenata na tržištu rada kako bi im olakšao dolazak do zaposlenja i ulagati u razvitak studentskog standarda. U tu svrhu on objavljuje ponude poslova na internetskim stranicama i društvenim mrežama te u službenim prostorijama. Daljnja djelatnost posrednika je da zaštiti i pruži pravnu pomoć studentu kako bi ostvario svoja prava koja su mu povrijeđena. Tako primjerice, ako dođe do ozljede na radu, a naručitelj poslova ne ispuni zakonom propisanu dužnost obavještavanja posrednika o istom, student ima mogućnost samostalno se obratiti posredniku koji ga prilikom sklapanja poslova mora osigurati za nesretni slučaj ozljede na radu. Posrednik u tim slučajevima kontaktira osiguravajuće društvo s kojim je ugovorio policu osiguranja za studenta te zastupa studenta radi ostvarivanja njegovih prava[8]. No važno je naglasiti da je posrednik paralelno dužan ulagati novac i u razvitak studentskog standarda, što podrazumijeva - poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te izdvajanja za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima.
Posrednik je dužan zaštiti studente
U slučajevima u kojima naručitelj posla kasni s isplatom naknade za obavljeni studentski posao ili je ne isplati, posrednik je dužan zaštititi studenta i pružiti mu pravnu pomoć i zaštitu u vezi s ostvarivanjem svih njegovih prava iz ugovora. Tako, ako naručitelj ne dostavi u razumnom roku po završetku obavljanja posla ovjereni ugovor, posrednik mu šalje opomenu najkasnije u roku od 15 dana. Po primitku opomene, ugovor sa svim potrebnim podacima te dokaz o provedenoj uplati naručitelj je dužan dostaviti u roku od 15 dana. Ako naručitelj ne ispuni svoju obvezu, postupak prisilne naplate pokreće posrednik. Ako posrednik nije pisano upozorio studenta na probleme neisplate plaće kod tog naručitelja, tada student ima pravo zahtijevati od njega isplatu cijelog neisplaćenog ugovora jer posrednik odgovara solidarno s naručiteljem[9].
Da bi student mogao obavljati određeni posao i ostvarivati navedena prava, dužan se učlaniti kod jednog od ovlaštenih posrednika i ispuniti određene uvjete. Prema Općim uvjetima poslovanja Studentskog centra Zagreb, prije učlanjenja student mora provjeriti ima li osnovno zdravstveno osiguranje. Student koji nema osnovno zdravstveno osiguranje, prije učlanjenja mora riješiti svoj status osiguranja u područnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema mjestu prebivališta. Učlaniti se može samo osobno te je prilikom učlanjena potrebno ispuniti prijavnicu i dostaviti sve dokumente u cijelosti, inače se nepotpuna prijava ne uzima u obzir.
ZA UČLANJENJE JE POTREBNO[10]:
|
UČENICI/E |
|
Preslika državne mature (izvornik na uvid) |
|
Ispis moji rezultati na „postani student“ |
|
Osobna iskaznica |
|
Dvije fotografije veličine 35 X 25 mm |
|
Osobni žiro račun (ugovor ili potvrda banke na uvid) |
|
STUDENTI/ICE |
|
Studentska iskaznica |
|
Uvjerenje (potvrda) o statusu studenta/ice za tekuću akademsku godinu, odnosno ELEKTRONIČKI ZAPIS O STATUSU STUDENTA |
|
Osobna iskaznica na uvid |
|
Dvije fotografije veličine 35 X 25 mm |
|
Osobni žiro račun (ugovor ili potvrda banke na uvid) |
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
[1] Istraživanje eurostudent.hr za 2014. godinu.
[2] „Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj“, Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014.
[3] NN 96/2018, dalje: ZOSP
[4] čl. 11. st. 1. ZOSP
[5] čl. 10. ZOSP
[6] čl. 2. t. 5. ZOSP
[7] čl. 2. t. 3. ZOSP
[8] čl. 9. ZOSP
[9] čl. 9. ZOSP
[10] Opći uvjeti poslovanja Studentskog centra Zagreb.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Preporučite članak: