Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Rodiljne i roditeljske potpore regulirane su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20, ZRRP).
Roditeljske i rodiljne potpore uvode se radi osiguranja socijalnog rizika majčinstva i roditeljstva (rizik proizlazi iz nemogućnosti rada, izostanka dohotka i povećanja troškova), demografskog razvoja (odnosno populacijske i obiteljske politike) i ravnopravne raspodjele roditeljskih uloga. Prava na potpore stječu se za slučajeve rođenja djeteta i posvojenja djeteta. Propisane su dvije vrste prava: vremenske i novčane potpore. Potpore ostvaruju majka i otac, posvojitelj, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj (čl. 2. ZRRP-a).
Novčane potpore ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (osim prema sudskoj odluci ili rješenju Centra za socijalnu skrb), a iznose najmanje 70 posto proračunske osnovice. Za provedbu prava na potpore nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (čl. 4. ZRRP-a).
Prema statusu i pravima koje ostvaruju, korisnike dijelimo na:
- Zaposlene i samozaposlene (uključujući i poljoprivrednike koji su obveznici poreza na dohodak i dobit)
- Osobe koje ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednike koji nisu samozaposleni i nezaposlene osobe
- Osobe izvan sustava rada (umirovljenici, pojedinci nesposobni za rad koji su na socijalnoj skrbi, osobe na školovanju) (čl. 7. ZRRP-a).
Vremenske potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja
Vremenske potpore obuhvaćaju dopuste, poštede od rada i propisano vrijeme za brigu o djetetu, dok novčane potpore obuhvaćaju naknadu plaće, novčanu naknadu, novčanu pomoć te jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete.
Rodiljni dopust (obvezni, dodatni, produženi) traje dok dijete ne navrši 6 mjeseci. Tri su kategorije rodiljnog dopusta: 1. obvezni, koji traje ukupno 98 dana, uključujući 28 dana prije rođenja i 70 dana poslije rođenja djeteta (može se početi koristiti 45 dana prije predviđenog dana poroda) te ga koristi isključivo majka; 2. dodatni, od 71. dana do djetetovih 6 mjeseci te ga mogu koristiti majka ili otac djeteta (u cijelosti ili djelomice), ili ga mogu zamijeniti radom s polovicom radnog vremena i 3. produženi, u slučaju preranog poroda, a produžuje se za onoliko dana koliko je dijete prerano rođeno (čl. 12. ZRRP-a).
Roditeljski dopust, koji se koristi nakon proteka rodiljnog dopusta. U pravilu ga koriste oba roditelja u jednakim dijelovima, ali iznimno ga može koristiti samo jedan roditelj u cijelosti ako se oba roditelja pisano o tome usuglase. Roditeljski dopust traje 8 mjeseci za prvo i drugo dijete, a 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Dopust se može koristiti do 8. godine djetetova života, u cijelosti ili djelomično, no može se koristiti najviše dva puta godišnje i to u minimalnom trajanju od 30 dana (čl. 13. ZRRP-a).
Rad s polovicom punog radnog vremena može se koristiti nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta tijekom dodatnog rodiljnog dopusta ili nakon što dijete napuni 6 mjeseci. On može trajati za vrijeme dodatnog rodiljnog dopusta, umjesto dodatnog rodiljnog dopusta (onoliko dugo koliko je rad s polovicom radnog vremena majka koristila do djetetovih 6 mjeseci, ali najduže do djetetovih 9 mjeseci života) ili umjesto roditeljskog dopusta (dvostruko vrijeme od neiskorištenog roditeljskog dopusta), ako je djetetu potrebna pojačana briga i njega, do 3 godine života djeteta (čl. 15. ZRRP-a).
Rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta može se koristiti do 3 godine (čl. 16. ZRRP-a).
Stanku za dojenje djeteta može koristiti majka do navršene godine dana života djeteta. Ona traje 2 sata i može biti iskorištena jednokratno ili dva puta u danu. Stanka za dojenje ubraja se u radno vrijeme, ali majka mora raditi posao s punim radnim vremenom (čl. 19. ZRRP-a).
Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete odnosi se na radnice koje rade na poslovima štetnim za zdravlje trudnice ili majke koja doji dijete, ako poslodavac nije osigurao raspoređivanje na druga odgovarajuća mjesta odnosno poslove. Dopust u slučaju rada na štetnim poslovima traje do početka rodiljnog dopusta ili do navršene prve godine života djeteta te se za to vrijeme prima puna naknada plaće na teret poslodavca (čl. 20. ZRRP-a).
Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan dan mjesečno za prenatalni pregled, a taj dan se smatra danom provedenim na radu (čl. 20.a. ZRRP-a).
Pravo na dopust do 8. godine ili rad s polovicom radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ima jedan od roditelja (čl. 23. ZRPP-a).
Mirovanje radnog odnosa da 3. godine života djeteta koristi se nakon prava na rodiljni i roditeljski dopust, a na njega ima pravo jedan od roditelja. Za vrijeme mirovanja miruju prava iz radnog odnosa te poslodavac ima obvezu čuvati radno mjesto, a roditelj koji koristi mirovanje i dalje ostvaruje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (čl. 22. ZRRP-a).
U slučaju da se dijete rodi mrtvo ili smrt djeteta nastupi prije proteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta majka ima pravo na 3 mjeseca dopusta (čl. 17. ZRRP-a).
Mogući je prijenos svih ovih prava u cijelosti na drugog roditelja ili drugog ovlaštenika u slučaju da roditelj umre ili ako je roditelj iz bilo kojeg opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, npr. lišen roditeljske skrbi, teško je bolestan itd. (čl. 18. ZRRP-a).
Novčane potpore i druga prava
Novčane potpore uključuju naknadu plaće ili drugu novčanu naknadu te jednokratnu novčanu pomoć za novorođenče. Naknade plaće za rodiljni dopust i rad s polovicom punog radnog vremena umjesto dodatnog rodiljnog dopusta za zaposlene i samozaposlene financira HZZO. Poslodavac financira dopust trudnici ili majci koja doji dijete, majci koja radi na štetnim poslovima, ako joj poslodavac nije u mogućnosti osigurati rad na drugim odgovarajućim poslovima i slobodni radni dan za prenatalni pregled. Eventualna viša razina prava regulira se kolektivnim ugovorom, sporazumom s radničkim vijećem ili pravilnikom o radu. Sve ostale naknade i pomoći, osim gore navedenih, financiraju se iz državnog proračuna.
Uvjeti za ostvarivanje prava na potporu roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednike koji nisu samozaposleni i nezaposlene roditelje
Za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednike koji nisu samozaposleni te za nezaposlene osobe propisani su malo drugačiji uvjeti za ostvarivanje navedenih prava. Uvjet za sve je da osoba ima status osigurane osobe u zdravstvenom osiguranju, dok su uvjeti za nezaposlene roditelje da osoba mora imati hrvatsko državljanstvo ili biti stranac sa stalnim boravkom u RH. Roditelj mora imati prebivalište ili stalni boravak u RH najmanje 3 godine, obvezno zdravstveno osiguranje te je potrebno da se u evidenciji HZZ-a vodi kao nezaposlena osoba najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca ili da se u određenom roku nakon prestanka školovanja, radnog odnosa i slično javio u tu evidenciju. Oni ostvaruju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu i jednokratnu novčanu pomoć za novorođenče. Također, ostvaruju pravo i na plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje (čl. 27. ZRRP-a).
Propisana je još jedna kategorija roditelja, a to su roditelji izvan sustava. Toj kategoriji pripadaju umirovljenici, osobe nesposobne za rad, učenici, studenti i slično.
Uvjeti za stjecanja prava su da je majka na dan rođenja djeteta hrvatska državljanka ili strankinja sa stalnim boravkom u RH. Ona mora najmanje 5 godina imati neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH te mora biti zdravstveno osigurana. Ako izgubi pravo na zdravstveno osiguranje i u roku od 30 dana ne stekne ga ponovo, gubi pravo na korištenje prava, osim ako je završila školovanje te se u roku od 30 dana prijavila na HZZO.
Uvjeti za stjecanje jednokratne novčane pomoći za rođenje djeteta su da dijete mora biti upisano u maticu rođenih, mora biti prijavljeno kao član kućanstva te mora biti zdravstveno osigurano. Visina potpore iznosi 70 posto proračunske osnovice, a na potporu imaju pravo i posvojitelji ako ju prethodno nisu iskoristili roditelji djeteta (čl. 31. - 33. ZRRP-a).
Posvojitelj mora biti zdravstveno osiguran da bi imao mogućnost ostvarivanja prava, a vrsta prava ovisi o radnom statusu posvojitelja. Posvojiteljski dopust traje 6 mjeseci za svako dijete do 18. godine života, a produžuju se za 60 dana ako se posvajaju blizanci, dijete koje će biti treće ili svako sljedeće dijete te kod posvajanja djeteta s poteškoćama u razvoju (čl. 34. ZRRP-a).
Pravo na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja može se ostvariti do djetetove 8. godine života i ono traje 6 mjeseci, a naknade iznose 100 posto proračunske osnovice za vrijeme trajanja prava. Za razliku od njih, nezaposleni i roditelji izvan sustava rada imaju pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju od 12 mjeseci, a njihovo pravo na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu 70 posto proračunske osnovice.
Skrbnici i udomitelji također stječu prava pod uvjetom da ga već ranije nije ostvario roditelj, a ostvaruju se različita prava ovisno o radnom statusu. (čl. 35. – 40. ZRRP-a).
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Pixabay, Radnička prava
Autor teksta: Ivan Luis Glavich Mandarić
Preporučite članak: