Sud u Milanu naredio platformama da zaposle svoje vozače ugovorom na neodređeno, njih 60.000, i dodijelio 733 milijuna eura globe zbog kršenja radničkih prava. Uz to, platforme bi morale platiti zaostale doprinose, i osigurati opremu za rad – odnosno, tretirati dostavljače kao radnike.
60.000 vozača za dostavljačke platforme u Italiji morat će biti zaposleno na ugovor na neodređeno, odredili su prošlog tjedna milanski tužitelji i talijanski Inspektorat rada. Uz to, platforme su prisiljene platiti 733 milijuna eura globe zbog kršenja normi sigurnosti na poslu i normi radnog prava, a otvorena je i zasebna porezna istraga nad Uber Eats.
Pod istragom koja je pokrenuta nakon učestalih prometnih nesreća u koje su bili uključeni „vozači“ našle su se španjolska aplikacija za dostavu hrane Glovo i talijanske ispostave kompanija za naručivanje Uber Eats, Just Eat and Deliveroo.
Sudska istraga dešava se u jeku sve češćih nastojanja samih dostavljača da se organiziraju i prisile platforme da im daju osnovna radnička prava. Iako se kompanije brane tvrdeći da su vozači „neovisni ugovaratelji“ spomenuta istraga samo je potvrdila ono na što se već godinama upozorava – vozačima se odbija dati status radnika kako bi se zaobišla radnička prava te rizik poslovanja prebacio direktno na same vozače.
„Vrijeme u kojemu se govorilo da su vozači robovi je prošlo, a došlo je vrijeme da se kaže da su oni građani koji trebaju pravnu zaštitu", rekao je glavni milanski tužitelj Francesco Greco na internetskoj konferenciji za novinare, prenose talijanski mediji.
Istraga ja pokazala da radnici rade u groznim uvjetima, za male plaće, bez plaćenih prekovremenih, prava na bolovanje, a da su priče o „fleksibilnosti“ i „autonomnom raspolaganju radnim i slobodnim vremenom“ samo propaganda kompanija koje nastoje zaobići „trošak“ koji radnička prava u trci za profitom predstavljaju.
Platforme će morati platiti i zaostale doprinose
Sustav rejtinga koji aplikacija uspostavlja tjera vozače da prihvaćaju sve vožnje koje im se nude, da voze svakodnevno, velik broj sati, bez odmora. Također, taj sustav zaslužan je za sve veći broj nesreća na cestama u kojim sudjeluju upravo dostavljači. Budući da su plaćeni po dostavi, a nad glavom im visi (netransparentan) sustav bodovanja – vozači su prisiljeni odrađivati dostave u što kraćem vremenskom periodu, dovodeći time u opasnost sebe i druge. Pritom nemaju nikakvu zaštitu od ozljeda, niti im platforma, s obzirom na to da nisu njeni zaposlenici, ne daje nikakvu kompenzaciju, a kamoli plaćeno bolovanje.
Stoga odluka talijanskog suda predstavlja važan korak u osiguravanju normalnijih radnih uvjeta za platformske radnike. Uz odredbu o zapošljavanju na neodređeno i globe, kompanije su prisiljene platiti i zaostale doprinose te osigurati sredstva za rad kao što su – bicikl, svjetla i prikladna odjeća.
Više od 440 tisuća ljudi u Hrvatskoj radilo preko platformi
Platformski rad kao model štednje na radnicima sve je rašireniji i u Hrvatskoj – dostava hrane, prijevoz, pa i usluge čišćenja. Iako ne postoje službeni podatci o tome koliko je platformskih radnika u Hrvatskoj, istraživanje koje je provela Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) ukazuje da je 10,7 posto populacije Hrvatske radilo na platformama.
Problemi s kojima se radnici susreću gotovo su identični s onima radnika drugih zemalja, a nereguliranost rada, u kojem platforme de facto zapošljavaju mimo Zakona o radu, i kod nas je temeljni model na kojem počiva poslovanje tih platformi.
Kriza i pandemija, povećale su nesigurnost i gurnule veći broj radnika u zagrljaj aplikacijama, što u kontekstu antiradničke i antisindikalne klime u Hrvatskoj dodatno obeshrabruje organiziranje i borbu za bolje uvjete rada, unatoč sve gorim uvjetima i niskim zaradama.
No protiv takvih uvjeta rada radnici diljem svijeta sve glasnije ustaju, a o lošim uvjetima, malverzacijama, i prebacivanja rizika i odgovornosti na vozače počelo se govoriti i kod nas. Nedavni prosvjed vozača Ubera i Bolta u Zagrebu pokazuje kako su problemi s platformskim radom već dugo prisutni i na relativno svježe „liberaliziranom“ tržištu taxi usluga, o čemu smo detaljno pisali.
Postoje i naznake da će i sama država reagirati, kako izvještava Faktograf ministarstvo rada poručilo je kako će „u dogovoru sa socijalnim partnerima razmotrit će se potreba propisivanja subjektivnih prava i obveza koja proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa, a što uključuje temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštitu i sigurnost, odmore, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa“.
Autorica fotografije: Ivana Perić
Vijest napisao:
Preporučite članak: