Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Temeljem Zakona o obveznim odnosima (NN 93/14, 127/17, 98/19), poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao (čl. 7. st. 1. ZOR). Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada,ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu (čl. 92. st. 3. ZOR). Poslodavac koji na dan dospjelosti (najkasnije petnaesti dan u idućem mjesecu ako nije uređeno drugačije) ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti (čl. 93. st. 2.). Takav se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku da u postupku prisilnog ostvarenja tražbina, naplati svoja potraživanja od poslodavca, ali mu se isto tako omogućava i izravno podnošenje obračuna neisplaćene plaće na ovrhu u Finu.
Ako poslodavac ne želi izdati valjani obračun, moguće ga je prijaviti Državnom inspektoratu, koji može narediti poslodavcu da radniku dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, odnosno obračun s propisanim sadržajem. Valjani obračun plaće prijeko je potrebno dobiti od strane poslodavca jer je bez njega plaću moguće ostvarivati jedino u odgovarajućem sudskom postupku. Određen je i prioritet pri naplati za ove tražbine te se ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta. Na taj način omogućava se radniku prvenstveno namirenje neisplaćenih plaća na računu poslodavca, prije ostalih vrsta tražbina.
Isplata plaće prioritet i prilikom stečaja
Temeljem Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (NN 86/08, 80/13, 82/15), poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću radnicima za prethodni mjesec dužan je za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Fini zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće. Odnosno naknade plaće prema posebnom propisu kojim se propisuje sadržaj obračuna neisplaćene plaće, a kojim se zahtjeva provedba ovrhe nad svojim novčanim sredstvima iz iznosa obračuna neisplaćene plaće odnosno naknade plaće u korist radnika, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dospijeća pa do isplate sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima (čl. 20. a. ZOPRSSP). Nakon podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu, Fina temeljem dostavljenih zahtjeva za prisilnu naplatu i obračuna neisplaćene plaće, po računima poslodavca provodi ovrhu.
Dostavljeni zahtjev za prisilnu naplatu „preskočit“ će sve eventualno ranije zaprimljene ovrhe, osim ranije zaprimljenih obračuna neisplaćene plaće te ovrhe radi naplate uzdržavanja djeteta (isto kao i obračun neisplaćene plaće kojeg dostavlja radnik na izravnu naplatu). Porezna uprava redovito svaki mjesec obavještava Inspektorat rada o svim poslodavcima koji nisu isplatili plaću u prethodnom mjesecu. Ako Inspektorat rada temeljem dostavljenih podataka utvrdi da poslodavac nije podnio zahtjev za isplatu neisplaćene plaće, donosi rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze i isto dostavlja Fini radi zapljene sredstava na računima poslodavca, a ako na računima nema dovoljno novčanih sredstava za provedbu rješenja u cijelosti, Fina daje nalog bankama poslodavca za blokadu svih njegovih računa. Prema Stečajnom zakonu (NN 71/15, 104/17), Fina će nakon 120 dana blokade računa po službenoj dužnosti podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad poslodavcem pravnom osobom.
Neisplata plaće kazneno je djelo
Isto tako bitno je napomenuti kako je neisplata plaće u Hrvatskoj kazneno djelo, a neizdavanje obračuna neisplaćene plaće jedan je od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana kazna do 100.000 kuna. Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19) odredbom čl. 132. propisuje da će se poslodavac (direktor društva ili obrtnik) kazniti kaznom zatvora do 3 godine, ako ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, ako ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično. Poslodavac neće biti kažnjen za neisplatu plaće samo ako je do neisplata plaće došlo zbog opravdanih razloga - nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.
Međutim, ako je do nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca došlo zbog neurednog i nesavjesnog gospodarenja, ili ako je neisplatom plaće radnicima poslodavac sebi ili drugom pribavio imovinsku korist, poslodavac se neće moći pozvati na odredbu koja bi ga oslobađala krivnje za neisplatu plaće temeljem čl. 132. st. 3. KZ-a. Također, prema čl. 132. st. 4. poslodavac se isto tako neće moći pozvati na odredbu čl. 132. st. 3. KZ-a, odnosno iznimka od kažnjavanja se neće primijeniti ako poslodavac nije dostavio obračun o neisplati dospjele svote plaće sukladno odredbama posebnog zakona.Ako poslodavac naknadno uplati zaostale plaće, odredbom čl. 132. st. 5. KZ-a može se osloboditi kazne. U tom bi slučaju poslodavac bio proglašen krivim, ali oslobođen od kazne.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Fotografija preuzeta s: Poveznica
Autorica teksta: Lucija Lakić
Preporučite članak: