Large audit report verification magnifier auditor financial 1452813 pxhere.com

Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

S obzirom na to da je u radnom odnosu poslodavac u pravilu „jača“ strana, postoje brojni načini na koje neki poslodavci krše pozitivne propise koji ih obvezuju a samim time dolazi i do povrede prava radnika. Kako bi se osiguralo poštivanje Zakona o radu (ZOR, NN 93/14, 127/17, 98/19) i drugih pripadajućih propisa koji reguliraju tu materiju, ustrojen je Državni inspektorat, u kojemu se poseban sektor bavi nadzorom tog područja.

Od travnja 2019. godine na snazi je novi Zakon o Državnom inspektoratu (ZDI, NN 115/18, 117/21) kojim se regulira rad Državnog inspektorata. Posao nadzora primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika u području radnih odnosa i zaštite na radu, obavlja poseban sektor Državnog inspektorata, a to je Inspekcija rada.

Inspekcija rada obavlja:

  1. inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca,
  2. nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu,
  3. poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji,
  4. inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom (čl 24. st. 3. t. 1-4. ZDI-ja).

Rad Inspekcije rada u 2020. godini

U prošloj je godini u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2020. godine Inspekcija u području radnih odnosa obavila 4.601 nadzor. Inspektori rada protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama nadležnim općinskim sudovima podnijeli su 999 optužnih prijedloga, izdali 28 obveznih prekršajnih naloga i 181 prekršajni nalog te izrekli i naplatili četiri kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Također, zbog osnovane sumnje u počinjenje 48 kaznenih djela, protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca, nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su 42 kaznene prijave. Prema podacima Državnog inspektorata, u navedenom razdoblju inspektori rada su zbog utvrđenih nezakonitosti donijeli i 470 upravnih mjera.

Najčešće uočeni prekršaji odnosili su se na neisplatu minimalne plaće radnicima; nevođenje ili nepropisno vođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu; neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada (u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku. Mnogi poslodavci svojim radnicima nisu dostavljali obračune dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili obračuni nisu imali propisani sadržaj, nisu prijavljivali radnike nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja odnosno podnosili prijave na obvezna osiguranja, odjave i promjene nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvan propisanih rokova. Jedna od najčešće zabilježenih nezakonitosti odnosi se na rad stranaca a najviše nepravilnosti utvrđeno je u uslužnim djelatnostima i građevini.

U području zaštite na radu inspektori su u istom razdoblju obavili 3.764 inspekcijska nadzora kojima je utvrđeno ukupno 3.555 povreda propisa/prekršaja, od čega se 581 povreda odnosi na prekršaje, a ostalo na upravne mjere. Najveći broj nezakonitosti iz područja zaštite na radu utvrđen je u djelatnostima gradnje zgrada, specijalizirane građevinske djelatnosti, ostalim uslužnim djelatnostima, proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te trgovine na malo.

S obzirom na dosadašnje podatke i statistiku Inspekcije rada, posebno pojačane aktivnosti Inspekcije rada usmjerene su između ostalog na “rad na crno”, isplatu odnosno neisplatu plaće, radno vrijeme i odmor, zapošljavanje i rad maloljetnika, rad agencija za privremeno zapošljavanje te na zaštitu prava korisnika agencijskih usluga, posredovanje pri zapošljavanju, rad radnika upućenih u inozemstvo, ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji. U području zaštite na radu, aktivnosti su posebno usmjerene između ostaloga na ozljede na prostoru poslodavca, područje građenja, obavijesti poslodavca ili samog radnika o odbijanju rada zbog izravnog rizika za život i zdravlje uzrokovanog neprimjenom pravila zaštite na radu.

Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Bitno je spomenuti Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN, NN 17/19 ), poznatiji kao Zakon o zviždačima koji štiti i radnike koji nepravilnosti u radu poslodavca prijavljuju Državnom inspektoratu. Prijavitelj nepravilnosti je fizička osoba koja prijavljuje nepravilnosti koje su povezane s radom kod poslodavca (čl. 3. st. 1. t. 2. ZZPN-a). S time da nepravilnosti koje su povezane s radom kod poslodavca uključuju radni odnos, rad izvan radnog odnosa, volontiranje, vršenje dužnosti, ugovore o djelu, studentske poslove, sudjelovanje u postupcima zapošljavanja u svojstvu kandidata, kao i svako drugo sudjelovanje u djelatnostima pravne ili fizičke osobe (čl. 3. st. 1. t. 3. ZZPN-a).

Zakon se primjenjuje na sve poslodavce, neovisno o tome jesu li dio javnog ili privatnog sektora. Zakonom se zabranjuje sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti (čl. 5. ZZPN-a). Zabranjuje se i stavljanje prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj (čl. 6. ZZPN-a). Pod stavljanjem u nepovoljan položaj misli se na otkaz, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, uskrata radnih zadataka, promjena radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, premještaj na drugo radno mjesto, i dr.

Zabranjena je zlouporaba prijavljivanja nepravilnosti (čl. 8. st. 1. ZZPN-a). Zlouporabu bi predstavljalo npr. dostava neistinite informacije, ako je osoba znala da je riječ o neistinitoj informaciji i druge slične radnje. Propisana je i obveza zaštite identiteta prijavitelja (čl. 11. ZZPN-a), zaštita povjerljivosti podataka koje osoba koja postupa po prijavi sazna (čl. 12. ZZPN-a) kao i zaštita povezanih osoba. One imaju pravo na istu zaštitu kao prijavitelji nepravilnosti ako je prema njima počinjena štetna radnja zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti (čl. 13. ZZPN-a).

Dakle, prijavitelj nepravilnosti ima pravo zaštite, sukladno postupcima za prijavljivanje nepravilnosti predviđenim ZZPN-om, ima pravo na sudsku zaštitu, naknadu štete i zaštitu identiteta i povjerljivosti.   

Pokretanje inspekcijskog nadzora

Inspektor postupak inspekcijskog nadzora u pravilu pokreće i provodi po službenoj dužnosti, a tek iznimno na zahtjev stranke (čl. 58. st. 1. ZDI-ja). To znači da Inspektorat ima obvezu pokrenuti i provesti postupak neovisno o zahtjevu ili prijedlogu treće osobe. Unatoč tome što je u ZDI-ju navedena konstrukcija „tek iznimno na zahtjev stranke“, to nikako ne umanjuje pravo radnika da se obrate Inspekciji rada u slučaju kršenja ili sumnje na kršenja radničkih prava ili uopće u sumnji na nepoštivanje pozitivnih propisa koji obvezuju poslodavca. Pri tome, radnik može podnijeti i anonimnu prijavu ako se boji otkaza ili jednostavno ako želi izbjeći bilo kakvu neugodnost koju sa sobom nosi prijavljivanje poslodavca. Inspektor rada dužan je u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja prijave, osim kada je zbog potrebe vođenja postupka identitet podnositelja prijave bitan, a podnositelj je dao pisani pristanak da se njegov identitet ne čuva. Prijava bi morala sadržavati:

  1. naziv tijela kojemu se upućuje (npr. Inspektorat rada, područni ured u Zagrebu),
  2. osnovne podatke o subjektu (poslodavcu) na čije se nezakonitosti u radu ukazuje (naziv, adresa sjedišta, adresa na kojoj se obavljaju radovi i sl.),
  3. činjenični opis nezakonitosti koja se prijavljuje.

Iako radnik kao podnositelj prijave nije dužan navesti podatke o svom identitetu, svakako može, ako želi biti pisano obaviješten o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama, u prijavi navesti svoje ime, prezime i adresu (mjesto, ulica i kućni broj) ili ime i prezime i adresu svog opunomoćenika. Za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom (čl. 36. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku NN 47/09, 110/21). Nadripisarstvo je kazneno djelo a nadripisar je osoba koja se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći uz naplatu. U tom je slučaju korisno navesti i broj telefona ili e-mail adresu putem koje bi Vas inspektor rada u slučaju potrebe mogao kontaktirati. Ako na temelju sadržaja prijave inspektor rada nije ovlašten obavljati nadzor odnosno poduzimati mjere u konkretnom slučaju, o tome će obavijestiti radnika pisanim putem. Bitno je naglasiti da navođenje osobnih i kontaktnih podataka kako bi osoba bila pismeno obaviještena o utvrđenom stanju ne ugrožava anonimnost podnositelja prijave, ta je prijava i dalje anonimna ako je podnositelj htio da bude anonimna.

Prijava se može podnijeti poštom i e-poštom. Prijavu je moguće podnijeti online odnosno popunjavanjem ponuđenih obrazaca na podnošenje prijave Inspektoratu rada (u slučaju da podnositelj prijave zna OIB poslodavca). U svakom slučaju prijava se može podnijeti i osobno u područni ured i ispostavu Inspektorata rada. Iako je na nekim internetskim stranicama navedeno da je moguća i telefonska prijava, to je ustvari iznimka ostavljena za neke izvanredne situacije (npr. uništenje okoliša, koja se tada prijavljuje Inspekciji zaštite okoliša).

Kako bi svi potrebni podaci bili na jednom mjestu, prilažemo link na internetsku stranicu na kojoj se nalazi online obrazac te u nastavku navodimo adrese i kontakt podatke područnih ureda Državnog inspektorata. 

https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83 (internetska stranica za podnošenje online prijave, na desnoj strani ekrana među dokumentima je i popis područnih ureda i ispostava).

  • Područni ured Zagreb nalazi se u Šubićevoj ulici 29. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu može se dobiti na tel: 01/2375430 ili e-mail: kacunko@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 01/2375152. Voditelj službe za nadzor radnih odnosa može se dobiti na tel: 01/2375535 ili e-mail: melita.vukusic@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 01/2375155.
  • Područni ured Split nalazi se u ulici Mike Tripala 6. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu može se dobiti na tel: 021/407350 ili e-mail: dadic@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 021/407360.

Voditelj službe za nadzor radnih odnosa može se dobiti na tel: 021/407325 ili na e-mail: andelka.strk@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 021/407360.

  • Područni ured Osijek nalazi se u ulici Hrvatske Republike 21. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu može se dobiti na tel: 031/389843 ili na e-mail: kovacevic@dirh.hr a isti je broj i dežurne inspekcije.

Voditelj službe za nadzor radnih odnosa može se dobiti na tel: 031/389842 a isti je broj i dežurne inspekcije.

  • Područni ured Varaždin nalazi se u ulici Stanka Vraza 4. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu može se dobiti na tel: 042/658373 ili na e-mail: klaric@dirh.hr a isti je broj i dežurne inspekcije.

Voditelj službe za nadzor radnih odnosa može se dobiti na tel: 042/658373 ili na e-mail: natalija.nothig@dirh.hr a isti je broj i dežurne inspekcije.

  • Područni ured Rijeka nalazi se u Osječkoj ulici 50. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu može se dobiti na tel: 051/356173 ili na e-mail: mikulic@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 051/356172.
  • Voditelj službe za nadzor radnih odnosa može se dobiti na tel: 051/356102 ili na e-mail: perkovic@dirh.hr a broj dežurne inspekcije je 051/356113.



Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/


Izvor naslovne fotografije: Pxhere
Autorica teksta: Marija Petrošević

Pravna klinika


    Preporučite članak: