Large pexels startup stock photos 7102

Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.


Institut probnog rada uređen je Zakonom o radu (dalje: ZR).[1] Smisao probnog rada je omogućiti poslodavcu da kroz određeno razdoblje provjeri radnikove sposobnosti i upozna radnika s uvjetima radnog mjesta na koje se radnik raspoređuje, tj. u konačnici da poslodavac bude uvjeren odgovara li mu radnik na radnom mjestu za koje ga je zaposlio. Probni rad se može ugovoriti prilikom sklapanja ugovora o radu.[2] Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se probni rad može ugovoriti i kod ugovora o radu na određeno i kod ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ako se probni rad ugovori, isti ne smije trajati duže od šest mjeseci, u protivnom poslodavac odgovara za prekršaj i može se kazniti novčanom kaznom.[3]

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.[4] Radi se o jednom od redovitih otkaza ugovora o radu. Važno je naglasiti da postoje iznimke prilikom otkaza zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu. Tako se izričito navodi kako se na odluku o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuju odredbe ZR-u o otkazu ugovora o radu, osim odredbe ZR-a koja propisuje oblik, obrazloženje i dostavu otkaza, odredbe o otkaznom roku i sudskom raskidu ugovora o radu.[5] Primjera radi, na otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu ne primjenjuje se odredba da je poslodavac dužan pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, ili da je obvezan omogućiti radniku da iznese svoju obranu prije otkazivanja ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika ili odredba o savjetovanju poslodavca s radničkim vijećem prilikom davanja otkaza i brojne druge odredbe ZR-a.[6]

U slučaju da poslodavac radniku da otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu, isti mora biti u pisanom obliku, obrazložen od strane poslodavca i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.[7] Otkazni rok mora biti najmanje sedam dana i počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.[8] Dakle, otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana, ali se poslodavac i radnik mogu sporazumjeti o drugačijem roku, pod uvjetom da isti zadovoljava navedeni zakonski minimum, jer u protivnom neće proizvoditi pravni učinak. Često se događa da radnik i poslodavac pri sklapanju ugovora o radu ugovore probni rad u određenom trajanju, a poslodavac i prije isteka tog roka spozna da radnik nije sposoban obavljati posao koji mu je poslodavac povjerio, niti će isti moći obavljati u budućnosti. U takvim slučajevima bilo bi nerazumno očekivati od poslodavca da čeka istek probnog roka kako bi radniku otkazao ugovor o radu.

Polazeći od prirode instituta probnog rada u pravilu bi poslodavac odluku o otkazu mogao donijeti tek nakon isteka ugovorenog probnog rada. No, sudska praksa po tom pitanju staje na stranu poslodavca. U pogledu toga Vrhovni sud RH iznio je stav: „utvrđenje da radnik koji ne zadovoljava kriterije zbog provjere kojih je ugovorio probni rad ili da ne ostvaruje očekivane rezultate rada već i samo za sebe predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu kod kojeg je takav probni rad ugovoren, s time da tako dani otkaz jedino ne smije biti diskriminirajući i šikanozan ili rezultat ugovaranja probnog rada protivno svrsi zbog koje je propisan.“ (Vrhovni sud RH, Revr-1299/14 od 9. rujna 2014). Sukladno tom shvaćanju, radni odnos može prestati i prije isteka ugovorenog probnog rada, dakle može se otkazati u svakom trenutku, pod uvjetom poštivanja zakonskog minimalnog roka.

Zaključno, radnik kojemu je ugovoren probni rad u lošijem je položaju od radnika koji s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu bez probnog rada. Ta se činjenica najviše očituje kroz odredbu ZR-a o otkaznom roku koji je najmanje sedam dana, a inače kod radnika koji ne obavlja probni rad najmanje trajanje otkaznog roka je dva tjedna.[9] Nadalje, ne primjenjuje se velika većina odredbi koje su važne prilikom davanja otkaza tako npr.  obveza poslodavca da obrazlaže razloge otkaza ugovora o radu ne postoji u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu. To je potvrdio i Vrhovni sud RH u svojoj praksi: „Ako radnik, unutar ugovorenog probnog rada ne udovolji očekivanjima poslodavca te njegov rad bude negativno ocijenjen, smatra se da postoji i da je dokazan opravdani razlog za otkaz ugovora o radu radniku, a koji otkazni razlog tuženik kao poslodavac nije morao posebno obrazlagati.“ (Vrhovni sud RH, Revr-25/2012-2 od 17.12.2013.)



Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*

Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb

klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/


Naslovna fotografija: Startup Stock Photos
Tekst napisala: Amila Džanić

-------------------------------------------------------------

[1] Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19).

[2] Ibid. čl. 53. st. 1.

[3] Ibid. čl. 53. st. 2.

[4] Ibid. čl. 53. st. 3. i čl. 227. st. 1. t. 1.

[5] Ibid. čl. 53. st. 4.

[6] Ibid. čl. 119. i čl. 150.

[7] Ibid. čl. 120.

[8] Ibid. čl. 53. st. 5.

[9]Ibid. čl. 122. st. 1. t. 1.

Pravna klinika


    Preporučite članak: