Large naslovna

Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.

 

Od 31. prosinca 2020. u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ, NN 100/18, 125/19, 147/20) kojim su uređena načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti (čl. 1. st. 1. ZZZ-a). Jedna od mjera zdravstvene zaštite je i mjera zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem, tzv. specifična zdravstvena zaštita radnika. Ona se, osim ovim Zakonom, ostvaruje i u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (ZZR, NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO, NN 80/13, 137/13, 98/19) te propisima donesenim na temelju tih zakona (čl. 25. ZZZ-a).

Time je propisana obveza poslodavca da svojim radnicima osigura zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima su izloženi na radu. Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem koje poslodavci moraju osigurati su:

  1. mjere za sprječavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, sprječavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći
  2. mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi opasnostima, štetnostima i naporima opasnim za zdravlje
  3. mjere zdravstvene zaštite određene propisima kojima se uređuje zaštita na radu
  4. mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu i za nezdravstvene radnike koji se mogu ozlijediti oštrim predmetima (čl. 23. st. 1. ZZZ-a).

Pritom je bitno razlikovati bolesti u vezi s radom, profesionalne bolesti i ozljede na radu. Bolesti u vezi s radom (čl. 3. st. 1. t. 2. ZZR-a) su bolesti uzrokovane većim brojem uzročnih čimbenika, pri čemu je radno mjesto samo jedan od mogućih uzročnika. Budući da radni uvjeti nisu jedini i nedvojbeni uzročnik zdravstvenih oštećenja, takve bolesti se ne smatraju profesionalnima, nego bolestima vezanim uz rad. Bolesti kardiovaskularnog sustava tako mogu biti uzrokovane nizom faktora: fizičkom neaktivnosti, pušenjem, nezdravom prehranom, ali i konstantnim stresom u onim profesijama gdje je povećana odgovornost. Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima (čl. 68. st. 1. ZOZO-a). Lista profesionalnih bolesti taksativno je navedena Zakonom o listi profesionalnih bolesti (NN 162/98, 107/07) te uključuje bolesti dišnog sustava uzrokovane prašinom tvrdog metala, bolesti pluća uzrokovane čađom, isparavanjem smole itd. Ozljede na radu su ozljede izazvane neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljede uzrokovane naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana. Bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana također se smatra ozljedom na radu. Ako osigurana osoba zadobije ozljedu na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana, ista se smatra ozljedom na radu (čl. 66. ZOZO).Ozljedom na radu smatra se npr. nagnječenje stopala nastalog uslijed prelaska istog viličarom.

Broj zaprimljenih prijava o ozljedi na radu u 2021. godini je 15.682, od čega je do 31. 3. 2022. godine priznato 12.645, dok je broj zaprimljenih prijava o profesionalnoj bolesti 2.400, od čega je do 31. 3. 2022. godine priznato 1.536, izvještava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu čine:

  • Liječnički pregledi prije zapošljavanja radi utvrđivanja zdravstvene i radne sposobnosti (u pitanju je utvrđivanje zdravstvene sposobnosti kao posebnog uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, kad se ugovor o radu može sklopiti samo ako radnik ispunjava i taj uvjet, bez obzira kojim propisom je to utvrđeno – na primjer kad su u pitanju vatrogasci, ronilački poslovi, poslovi upravljanja dizalicama na mehanizirani pogon, rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon itd.);
  • Praćenje zdravstvenog stanja radnika, tako što poslodavac može radnika uvijek uputiti na zdravstveni pregled dok mu radni odnos traje kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u cilju očuvanja zdravlja radnika;
  • Preventivni pregledi radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu;
  • Upoznavanje radnika o mogućim oštećenjima zdravlja na poslovima na kojima radi, davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i osobnoj zaštitnoj opremi;
  • Edukacija radnika u pružanju prve pomoći na radu;
  • Praćenje i analiza pobola (morbiditeta) s osnova ozljede na radu i profesionalnih bolesti;
  • Stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada;
  • Sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada;
  • Ocjenjivanje uvjeta rada na mjestu rada radi zaštite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom;
  • Promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje;
  • Sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika;
  • Provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti (čl. 24. st. 1. ZZZ-a).

Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad (čl. 24. st. 2. ZZZ-a). Trenutno je važeći Plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika (NN 122/2007).

Provođenje specifične zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava se osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje putem zdravstvenih ustanova koje u svojem sastavu imaju djelatnost medicine rada te ugovornih specijalista medicine rada u privatnoj praksi koje je odabrao poslodavac za svoje radnike.

Zakonodavac je u cilju pružanja zdravstvene zaštite u vezi s radom propisao i prekršajnu odgovornost poslodavca. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako ne osigura mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (čl. 248. ZZZ-a).


Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Žerjavićeva 6/II, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr

*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.unizg.hr/


Naslovna fotografija: Mohamed Hassan, Radnička prava
Autor teksta: Dominik Filipović

Pravna klinika


    Preporučite članak: