Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima se nastoji pružiti osnovne informacije o mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
Republika Hrvatska suočava se s vrlo nepovoljnom demografskom slikom. Vidljive su znatne promjene dobne strukture stanovništva, tj. pad broja novorođene djece i mlađe populacije nasuprot rastu broja osoba starije životne dobi izvan radne snage. Pritom Ustav RH propisuje osobitu zaštitu obitelji, majčinstva i djece, te je raznim propisima regulirana posebna zaštita određenih kategorija osoba. Primjerice, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uređuje pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, te propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu. Dok Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja za vrijeme radnog odnosa.
Tako je zabranjeno nejednako postupanje prema trudnicama, ženama koje su rodile ili koje doje djecu naspram drugih radnika, to znači da poslodavac ne smije:
● Odbiti zaposliti trudnicu
● Ponuditi trudnici sklapanje ugovora o radu pod nepovoljnim uvjetima
● Tražiti bilo kakve podatke o njezinoj trudnoći prilikom razgovora za posao ili tijekom trajanja zaposlenja.
Također, trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje (primjerice, radno mjesto zaštitarke na porti), poslodavac je dužan za vrijeme korištenja roditeljskih prava ponuditi dodatak ugovora o radu (tzv. Anex ugovora) kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Takav dodatak ugovoru ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće. Ako poslodavac ne može postupiti na taj način, radnica ima pravo na odgovarajući dopust.
Jedan od najvažnijih mehanizama zaštite je zabrana otkaza. Za vrijeme trudnoće, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu unutar roka od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja roditeljskih prava. Dakle, ako poslodavac unatoč zabrani ipak otkaže ugovor o radu, a bio je upoznat s time da je radnica trudna ili ga je ona o tome obavijestila i dostavila potvrdu od liječnika u roku od 15 dana nakon odluke o otkazu, takav otkaz je ništetan. Što znači da ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Međutim, radnici - trudnici može prestati ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme istekom roka na koji je ugovor sklopljen neovisno o trudnoći. To se događa zato što je ugovor o radu na određeno vrijeme drugačije reguliran i kao takav ima drugačije posljedice na prava radnika za razliku od ugovora koji je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Međutim, radnica trudnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom, a također se i njoj može na taj način otkazati ugovor. To se odnosi na situacije u kojima bi došlo do neke osobito teške povrede zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. (Najčešći primjeri u praksi za osobito tešku povredu su: sukob radnika s poslodavcem; napad na čast i ugled poslodavca klevetom, uvredom i sl.; nesavjestan rad; određivanje i boravak radnika u pritvoru/istražnom zatvoru; kazneno djelo i dr.).
Što se tiče prekovremenih sati Zakon štiti trudnice, roditelje s djetetom do tri godine života i samohrane roditelje s djetetom do šeste godine života na način da oni mogu raditi prekovremeno samo ako poslodavcu dostave pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Pod istim uvjetima ovi radnici mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena i preraspodjeli radnog vremena.
Nadalje, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust (do navršenih 6 mjeseci djetetova života) ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100 posto od osnovice za naknadu plaće (bez limita), utvrđene u skladu s propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a za roditeljski dopust naknadu plaće u visini od 100 posto od osnovice za naknadu plaće ali koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 170 posto proračunske osnovice mjesečno za prvih 6 mjeseci roditeljskog dopusta (odnosno 5.654,20 kuna), odnosno 70 posto proračunske osnovice mjesečno za preostali dio roditeljskog dopusta (2.328,20 kuna).
Korisno je znati da nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta i drugih roditeljskih prava, radnik koji ih je koristio ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja tih prava. Ako je u međuvremenu prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu mora ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova s istim uvjetima rada.
Dakle, svrha zaštite trudnica i roditelja kao i pravo na korištenje roditeljskih dopusta i potpora je omogućavanje njege i brige o djeci, podizanje djece, zaštita materinstva i najvažnije, usklađenje obiteljskog i poslovnog života.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - http://klinika.pravo.hr/
Izvor naslovne fotografije: Unicef
Autorica teksta: Jelena Pušec
Preporučite članak: