Ovaj tekst nastao je u sklopu suradnje Pravne klinike (njene grupe za zaštitu prava radnika) i portala Radnička prava, te je jedan u nizu tekstova kojima će se nastojati pružiti osnovne informacije o pravima, mjerama i zakonima vezanim uz područje rada i njegovu regulaciju.
I danas se možemo susresti s jako potresnim pričama gdje je, u sklopu stečaja poslodavca, veliki broj radnika izgubio svoj posao ostajući bez temeljnih materijalnih prihoda za život. Naime, u stečajnim postupcima poslodavaca učestalo se zaboravi na samoga radnika, koji je tijekom prošlosti u takvim promjenama ostavljen u potrazi za novim poslom, popraćen neizvjesnošću po pitanjima isplate plaća, otpremnina i slično.
Posljednji u nizu takvih primjera jest stečaj tekstilne tvornice Orljava proglašen u srpnju 2022. godine. Radnice Orljave su od tada vodile borbu za isplatu zaostalih otpremnina, u nadi da će na taj način dobiti barem nekakav najelementarniji oblik kompenzacije za dugogodišnji rad u toj tvornici.
Međutim, situacija kakva je danas nije bila uvijek takva. Današnje zakonodavstvo nudi veći obujam zaštite radnika nego što je to recimo bilo tijekom grube privatizacije u Hrvatskoj 1990-ih godina, u kojoj radnici nisu imali previše mjesta za ostvarivanje ikakvih prava. Današnja zaštita nudi se preko općeg radnog zakonodavstva, ali i posebnih zakona koji su eksplicitno namijenjeni zaštiti radničkih prava baš u ovakvim izuzetnim situacijama, kao i skupa pravilnika koji još dodatno reguliraju one zakonske odredbe po čijoj su osnovi doneseni.
ŠTO KAŽE STEČAJNI ZAKON?
Na početku je potrebno definirati stečaj. Stečaj je sudski postupak u kojem se vjerovnici skupno namiruju unovčenjem imovine stečajnog dužnika i podjelom prikupljenih sredstava. Stečajni zakon (SZ; NN 71/15, 104/17, 36/22) predviđa dva razloga zašto se stečajni postupak provodi. Jedan od njih je dužnikova nesposobnost za plaćanje. Naime, to je nemogućnost dužnika da kroz dulje vrijeme (60 dana) može ispuniti dospjele novčane obveze (čl. 6. st. 1., st. 2. SZ-a). Pod dospijećem se misli na datum (trenutak) u kojem je dužnik obvezan ispuniti svoju obvezu vjerovniku (u protivnom će vjerovnik moći položiti svoj zahtjev za ispunjenjem obveze).
Drugi razlog je prezaduženost dužnika, a njom SZ podrazumijeva situaciju kada je imovina dužnika manja od njegovih postojećih obveza (pasiva je veća od aktive, čl. 7. st. 1. SZ-a). U stečajnim postupcima nadležni su trgovački sudovi (čl. 8. st. 1. SZ-a). Što se tiče ugovora o radu i njihovog položaja unutar stečajnog postupka, SZ ga definira dosta ugrubo. Regulirano je da otvaranjem samog stečajnog postupka ugovori o radu sklopljeni s dužnikom ne prestaju automatski, mada će se činjenica stečaja smatrati opravdanim razlogom davanja otkaza ugovoru o radu (čl. 191. st. 1., st. 2. SZ-a). To je jako važno sa stajališta općeg radnog zakonodavstva, konkretnije Zakona o radu (ZOR; NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) jer radnik onda može ostvarivati prava radnika koji je dobio otkaz temeljem opravdanog razloga.
U daljnjim odredbama spominje se da nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravitelj može otkazati ugovore o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorne odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok onda će iznositi mjesec dana (čl. 191. st. 3. SZ-a). Radnik koji smatra da otkaz njegova radna odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti svoja prava u skladu s odredbama ZOR-a (čl. 191. st. 4. SZ-a).
Pročitaj više: Prava za vrijeme nezaposlenosti
To znači da radnik može, unutar rokova predviđenih ZOR-om, podnijeti zahtjev poslodavcu za zaštitu prava, a u slučaju odbijanja tog zahtjeva može tražiti sudsku zaštitu svojih prava. Konkretnije, radnik može u roku od 15 dana od dostave odluke poslodavca kojom je povrijedio njegovo pravo podnijeti zahtjev za zaštitu prava, a ako poslodavac u roku od 15 dana ne udovolji tom zahtjevu, radnik može svoju zaštitu u daljnjem roku od 15 dana potraživati pred nadležnim sudom (čl. 133. st. 1., st. 2. ZOR-a).
Stečajni upravitelj može, kako bi završio započete radove ili pak otklonio moguće štete, temeljem odluke suda sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme te za njih neće vrijediti ograničenja koja se vežu za ugovore sklopljene na određeno vrijeme propisana ZOR-om (čl. 191. st. 5. SZ-a). Također, plaće i ostala primanja iz radnog odnosa određuje stečajni primatelj na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, a same se plaće i ostala primanja u tom vremenu namiruju i smatraju obvezama same stečajne mase (čl. 191. st. 6., st. 7. SZ-a).
PRAVA IZ ZAKONA O RADU
Kao što je već bilo i rečeno, radniku kojemu je radni odnos prestao redovitim otkazom prema odredbama SZ-a, a ispunjava uvjete za bilo koje druge institute uređene ZOR-om, ostvarivat će ta ista prava. Ovdje se prvenstveno misli na ostvarivanje prava na otpremninu. Naime, otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguranja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojemu ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada (čl. 126. st. 1. ZOR-a). Nastavno u odredbama pod istim člankom opisuje se pod kojim uvjetima će se radnicima osigurati određeni iznos same otpremnine. Od ostalih prava iz ZOR-a, moglo bi se spomenuti i pravo naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji je poslodavac također dužan isplatiti radniku ako sam radnik nije iskoristio godišnji odmor do otvaranja stečajnog postupka (čl. 82. ZOR-a).
PRAVA IZ ZAKONA O OSIGURANJU RADNIČKIH TRAŽBINA
Kao relativno noviji mehanizam, ali i onaj koji osigurava najveću zaštitu, definitivno je Zakon o osiguranju radničkih tražbina (ZORT; NN 70/17, 18/23), koji je zamijenio prijašnji Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (ZOPR; NN 86/08, 80/13, 82/15). Na sam ZORT naslanjaju se i dodatna dva pravilnika koji podrobnije uređuju neke od ZORT-ovih zakonskih odredbi. To su Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (NN 92/17, 38/23, dalje u tekstu: Pravilnik 1) te Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (NN 92/17, 38/23, dalje u tekstu: Pravilnik 2).
Prema ZORT-u, radnici će u slučaju stečajnog postupka nad poslodavcem ostvariti pravo na isplatu:
1) neisplaćene plaće odnosno naknade plaće,
2) neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava,
3) neisplaćene naknade za godišnji odmor na koji je radnik ostvario pravo do otvaranja stečajnog postupka,
4) otpremnine pod uvjetima utvrđenih zakonom te
5) pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a za svaku od spomenutih primanja je ZORT ujedno propisao i njen najveći mogući iznos (čl. 8. st. 1. ZORT-a).
Iz točke 2) pod pojmom zaštićeno razdoblje misli se na razdoblje posljednjih pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom, odnosno pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa ako je on prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka (čl. 3. st. 1. t. 5. ZORT-a). Radi ostvarivanja ovih spomenutih prava, potrebno je ispuniti obrazac i poslati ga Agenciji za osiguranja radničkih tražbina (dalje u tekstu: Agencija), koja će rješenjem izvršavati uplate na namjenski račun stečajnog dužnika (čl. 17. st. 1. ZORT-a).
Dakle, radnik treba sam ispuniti zahtjev te ga podnijeti ili izravno Agenciji, tj. područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema mjestu sjedišta poslodavca odnosno njegove registrirane poslovne jedinice ili pak uredu Hrvatske pošte d.d. međutim zahtjev se može podnijeti i elektronički preko posebnog obrasca (čl. 28. st. 1., st. 2., čl. 29. st. 1. ZORT-a). On se može naći na ovoj poveznici. Tako ispunjeni obrazac podnosi se preko sustava e-Osiguranja radničkih tražbina dostupnog na službenim stranicama same Agencije , na koji se radnik prijavljuje preko sustava NIAS (e-Građani).
Obrazac se treba predati u roku od 30 dana, a on počinje teći:
1) kada je stečajni postupak otvoren i provodi se – od isteka osmoga dana od objave rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova
2) kada se stečajni postupak ne provodi – od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova ili
3) kada je radnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine – od dana primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina tražbine i isplatni red (čl. 28. st. 3. ZORT-a).
Pravilnikom 1 uređena je sama struktura i sadržaj obrasca. Njime je primjerice propisano da se u njemu trebaju ispuniti osobni podaci radnika, podaci o poslodavcu, podaci o utvrđenoj tražbini i slično (čl. 3. st. 1. Pravilnika 1). Od dokumentacije je potrebno primjerice priložiti dokaz o pravodobnosti zahtjeva, dokaz o radnom odnosu, dokaz o utvrđenim tražbinama i slično (čl. 4. st. 1. Pravilnika 1). O zahtjevu Agencija odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (čl. 30. st. 1. ZORT-a).
PRAVA S OSNOVA NEZAPOSLENOSTI
Nakon prestanka radnog odnosa, radnik će naravno svoja prava moći ostvarivati s osnova nezaposlenosti temeljem Zakona o tržištu rada (ZTR; NN 118/18, 32/20, 18/22). Jedno od prava je primjerice mogućnost stjecanja naknade za nezaposlene - novčane naknade za osobe koja je u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti imala najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (čl. 46. st. 1. ZTR-a). Da bi to pravo osoba mogla ostvarivati potrebno je da se prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i podnese zahtjev za naknadu za nezaposlene u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa (čl. 47. st. 1. t. 1. ZTR-a).
ZAKLJUČAK I KRITIKA
Iz slijeda iznesenog može se zaključiti da radnik svoja prava u slučajevima stečaja poslodavca može potraživati iz jednog jako opsežnog broja propisa, zakona i pravilnika. Poanta u pozamašnosti propisa je ta da se neugodnosti koje proizlaze iz ovakvih situacija svedu na najmanju moguću mjeru, da se poštuje dignitet radnika i da im se omogući jedna mirna tranzicija s jednog radnog mjesta na drugo. Naravno, ovdje se ni u kojem slučaju ne spominju slučajevi radnika koji su u određenim tvornicama proveli cijelo svoje životno i radno iskustvo (ponovno uzmimo primjer radnica Orljave) te koji imaju jako male šanse za daljnja zapošljavanja s obzirom na svoju stariju životnu dob.
Temeljem toga smatramo da bi se trebali ustrojiti i dodatni mehanizmi zaštite radnika pored osiguravanja isplate neisplaćenih tražbina, ali i da im se pruži zaštita implementacijom mehanizama koji bi radnicima pomogli u narednim zapošljavanjima i daljnjim izgradnjama karijera.
Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu*
Palmotićeva ulica 30, 10 000 Zagreb
klinika@pravo.hr
*Pravna klinika u Zagrebu pruža besplatnu pravnu pomoć u prvom redu osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama. Građani kojima je potrebna pravna pomoć mogu se obratiti Pravnoj klinici radi dobivanja općih pravnih informacija i savjeta u obliku pravnih mišljenja. - https://klinika.pravo.hr/
Naslovna fotografija: Mohamed Hassan/Radnička prava
Autor teksta: Matija Matić
Preporučite članak: